Ramiz Salkić,

  • "GLAS ZA BOSNU" - ŠVICARSKA: Obilježen Dan nezavisnosti

    Potpredsjednik bh. entiteta RS mr. Ramiz Salkić, posjetio je u povodu 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine nekoliko bosanskih udruženja u Švicarskoj. U okviru tradicionalne kulturne   manifestacije  „Kozarac u Srcu“ koju je u subotu 4. marta 2017. organizovao Bosanski kulturni centar „Kula“ iz švicarskoh grada Küsnacht am Rigi,  g. Salkić se obratio pred oko 1.000 posjetitelja i pozvao ih da  djeluju u interesu domovine Bosne i Hercegovine, tako što će u svojim porodicama koje žive u Švicarskoj održavati i jačati bošnjačke i bosanskohercegovačke kulturne vrijednosti, bosanki patriotski duh i ljubav prema domovini Bosni i Hrcegovini.

    Dan ranije je u prostorijama ovoga centra, a u organizaciji NVO „Glas za Bosnu“ održana je javna tribina povodom Dana nezavisnosti države Bosne i Hercegovine.

    Zajedno sa potpredsjednikom Salkićem na tribini su izlagali i Anita Hodžić, delegat u Vijeću naroda bh. entiteta RS-a, Senadin Jakupović, predsjednik Gradske organizacije SDA Prijedor, te odbornici u Skupštini grada Prijedora: Mesud Trnjanin, Sabahud Garibović i Ajdin Mešić.

    Gospodin  Ramiz Salkić je govorio o političkoj situaciji u BiH i aktivnostima u narednom periodu

    Nevladina i politički neutralna organizacija “Glas za Bosnu” je pozvala sve probosanske organizacije i političke stranke na suradnju u cilju jačanja nacionalne i patriotske svijesti Bošnjaka i svih građana Bosne i Hercegovine, koji vole svoju domovinu.

    (Glas za Bosnu)

  • BRATUNAC: Održan tradicionalni iftar na otvorenom

    U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Bratunac, uz prisustvo nekoliko stotina muslimanskih vjernika, u utorak 30. maja 2017. godine, u centru Bratunca je organizovan tradicionalni iftar na otvorenom. U Bratunac su pristigli gosti iz svih krajeva, kojima je glavni imam ovoga Medžlisa Elvir-ef. Hodžić, poželio dobrodošlicu, istakavši da se iftar na otvorenom u Bratuncu organizuje po osmi put. On se zahvalio prijateljima iz Islamskog centra Bošnjaka iz Berlina za podršku koju su pružili u organizaciji iftara. 



    Gostima se obratio i Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS i istakao neprolazne vrijednosti koje svaki građanin Bosne i Hercegovine mora čuvati: mir, slobodu i državu. On je tom prilikom istakao najveće vrijednosti i blagodati ramazana, te naglasio važnost povezivanja i okupljanja Bošnjaka na Drini.



    -Našim prisustvom ovdje svjedočimo da čuvamo svoj identitet, da njegujemo svoju vjeru i da ne zaboravljamo svoju prošlost. Isto tako, poručujemo da je uprkos svemu, ovo naše mjesto i da ovdje vidimo budućnost svoje djece. Dobro je da se okupljamo ovdje, da brinemo jedni o drugima, a tome nas uči i naša vjera islam. Ramazan trebamo iskoristiti da obnovimo i učvrstimo naše veze, koje moraju ostati neraskidive. Svoje ciljeve i svoje planove ćemo uspjeti ostvariti samo ako budemo jedinstveni, kao što smo jedinstveni večeras u našem najodabranijem mjesecu i nama najdražem gradu, kazao je Salkić. 
    Naglasio je da iz ovog podrinjskog grada želi da se pošalje poruka mira, suživota i tolerancije, te dodao da su Bošnjaci spremni zajedno sa drugim narodima graditi jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj će biti mjesta za sve narode. Budućnost zasnovana na uvažavanju i poštivanju drugih u zemlji jednakih šansi i mogućnosti za sve građane, nema alternativu, dodao je potpredsjednik bh. entiteta RS.
    -Trebamo biti ponosni što smo večeras ovdje i što smo dio ovog jedinstvenog događaja. Iskreno se nadam da će nas svake godine biti sve više, i to ne samo u Bratuncu, nego i u Zvorniku, Srebrenici, Konjević Polju, Vlasenici, Prijedoru, Banja Luci, Kotor Varoši, Bijeljini i drugim mjestima širom naše domovine. Uz okupljanje u našem najodabranijem mjesecu, u budućnosti se svakako trebamo više okupljati i oko zajedničkih projekata koji su interes našeg naroda, ali i koji će doprinijeti snažnijem ekonomskom oporavku povratničkih sredina, poručio je potpredsjednik Salkić.
    Iftaru su prisustvopvali i  Edin Ramić, federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice i Dževad Mahmutović, savjetnik Bakira Izetbegovića, bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te brojni zvaničnici iz kulturnog i javnog života.
  • DAN MATERNJEG JEZIKA OBILJEŽEN I U PODRINJU: Nedopustiv je nastavak jezičke diskriminacije u RS, poručili bošnjački predstavnici u vlasti

    U svijetu se 21. februar obilježava kao Dan maternjeg jezika. Toga dana se širom svijeta slavi različitost pristupa jezičkoj i općenito ljudskoj komunikaciji. Pravo na jezik je jedno od osnovnih ljudskih prava garantovano ženevskim konvencijama o ljudskim pravima i u ravni je sa drugim pravima, kao što je pravo na život, pravo rad, na ispoljavanje vjere itd. Nažalost, pravo na jezik u bh. entitetu Republika Srpska još uvijek je uskraćeno za oko 200.000 Bošnjaka koji ovdje žive. Kršenje osnovnih prava na jezk provodi se sa nivoa Vlade i Narodne skuoptine RS. Kao posljedica takvoga odnosa u nekoliko mjesta u ovom entitetu osnovani su centri za provođenje instruktivne nastave za djecu čiji su roditelji zahtijevali da se njihovoj djeci omogući pravo na nastavu na bosanskom jeziku, a kojima je to pravo uskraćeno. 
    U Podrinju je također ovaj problem značajno izražen, s obzirom da su zahtjevi diskriminirane djece i roditelja Bošnjaka posljednjih godina permanentno odbacivani. Tako se Konjević Polje, uz Vrbanjce u Kotor Varoši, istaklo kao ključna tačka borbe za pravo na bosanski jezik. Kada se to pitanje u naselju Konjević Polje nije moglo riješiti redovnim putem, kroz institucije sistema, u Novoj Kasabi je osnovan centar u kojem se provodi instrktivna nastava na bosanskom jeziku, a nastavnici su angažirani i finansirani od strane Kantona Sarajevo, odnosno nadležnog ministarstva. Značajna podrška borbi za bosanski jezik dolazila je u proteklom perodu i sa drugih nivoa vlasti, prije svega od Ramiza Salkić, potpredsjednika bh. entiteta RS i Edina Ramića, federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica. 



    Tokom 2016. godine potpredsjednik Salkić je obavio na desetine razgovora i susreta sa domaćim i međunarodnim zvaničnicima zahtijevajući da se pitanje jezika što prije riješi. Međutim, do danas diskriminacija nije okončana. Govoreći za Al Jazeru o bosanskom jeziku, potpredsjendik Salkić je istakao da su Bošnjaci u RS-u spremni istrajati u borbi za bosanski jezik i da će izaći kao pobjednici iz te borbe:
    -Kada govorimo o sveukupnom položaju Bošnjaka on je težak i neravnopravan, počev od samog Ustava ovoga entiteta koji ne pruža jednake mogućnosti za sve narode i građane, a onda iz njega proizlaze svi drugi oblici diskriminacije. Danas naša djeca nemaju pravo na bosanski jezik, naši građani Bošnjaci ne mogu se zaposliti u vladine institucije, agencije, javna preduzeća, policiju itd. Medijski prostor kreira takav ambijent da su Bošnjaci opasnost, širi se islamofobija, malo je dijaloga. Mi obespravljeni Bošnjaci sa prostora ovog entiteta najbolje razumijemo borbu svakog za svoja prava, jer znamo šta znači biti bez svojih prava, izjavio je Salkić. 
    U povodu obilježavanja Dana maternjeg jezika federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić posjetio je Edukacijski centar u Novoj Kasabi, gdje se susreo sa učenicima i njiovim nastavnicima. 



    -Borba djece i roditelja Konjević Polja i Vrbanjaca je izraz jedne ljudske potrebe za zaštitom vlastitog dostojanstva, kroz očuvanje bosanskog jezika i poštovanja historije i tradicije jednog naroda. Postoji minimum vrijednosti na koje se moramo obavezati. Tu govorim i o Federaciji kada su u pitanju djeca iz srpske povratničke zajednice, kao i RS-u kada su u pitanju djeca iz bošnjačke i hrvatske zajednice. To je osiguranje jednakog tretmana područnih škola u kojima uče djeca iz nevećinske grupe, osiguranje prava roditelja da ravnopravno učestvuju u radu školskih odbora i otvaranje vrata škola za veće uključivanje nastavnika iz povratničkih zajednica, poboljašanje općih standarda, te osiguranje udžbenika i provedba nastavnog plana i programa za grupu 'nacionalnih predmeta' do konačnog uklanjanja diskriminacije iz redovnih nastavnih planova i programa, kazao je Ramić.
    On je istakao da je Narodna skupština RS, kao zakonodavno tijelo, morala u pripremi Zakona o obrazovanju otkloniti diskriminaciju, ali se to nije desilo. Poslanici su prihvatili da se kroz obrazovni sistem nastavi vršiti diskriminacija i segregacija bošnjačke djece. 
    Podsjetimo, pred zasjedanje posljednje sjednice Narodne skupštine RS potpredsjednik Ramiz Salkić uputio je pismo svim poslanicima i predsjedniku Skupštine u kojem ih je pozvao da izaberu budućnost i demokratiju umjesto mržnje i diskriminacije. Nažalost to se nije desilo. U novi zakon neće biti ugrađene antidiskriminacijske klauzule. U prilogu ovome tekstu donosimo i sadržaj Salkićevog pisma poslanicima.
    Uzevši u obzir sve ove činioce i nastvak diskriminacije djece Bošnjaka, obilježavanje Dana maternjeg jezika u Podrinju ima poseban značaj. Treba očekivati da će se ovakvi skupovi u budućnosti održavati u saradnji nastavnika bosanskog i srpskog jezika, kako bi se ukazalo na značaj multietničkog suživota i multikulturalnosti.



    Ramiz Salkić: Pismo poslanicima Narodne skupštine RS
    Svim narodnim poslanicima u NSRS

    Otvoreno pismo
    Poštovani narodni poslanici,
    Na 16. redovnoj sjednici NSRS nalazi se prijedlog Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju u RS. Cijeneći vašu ulogu posebno važnom i odgovornom, te smatrajući da imate cilj da građane ovoga entiteta povedete u budućnost mira, tolerancije i razumijevanja, pozivam vas da usvajanje ovoga zakaona iskoristite za otklanjanje višegodišnje diskriminacije u obrazovnom procesu u ovom entitetu. Naime, kao što Vam je poznato, učenici Bošnjaci u ovom entitetu godinama se bore protiv diskriminacije u obrazovanju u pogledu naziva jezika. Smatram da vama nije u interesu da prostor RS-a bude jedino mjesto u Evropi gdje se provodi otvorena diskriminacija u obrazovanju po pitanju upotrebe maternjeg jezika.
    Ta borba učenika protiv diskriminacije je, s vremena na vrijeme, imala različite oblike, od bojkota nastave, preko potpune obustave nastave, pa do organizovanja alternativne nastave. Usvajanje ovoga zakona je prilika da vi, narodni poslanici, omogućite drugoj djeci ono što imaju vaša djeca, a to je obrazovanje na jeziku kojim oni govore i kako se izjašnjavaju, a ne na jeziku kojeg im žele nametnuti aktuelne vlasti.
    Opšti je standard da svaki narod ima parvo svoj jezik nazvati onako kako želi i kako se identifikuje taj narod. Poznato je da se Bošnjaci izjašnjavaju da govore bosanski jezik, te je stoga neprihvatljivo da danas u21. vijeku neko pokušava da nameće jednom cijelom narodu naziv jezika.
    Na Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, više od 50%  građana izjasnio se da govori bosanskim jezikom, a na prostoru ovoga entiteta bosanski jezik je drugi po procentu korištenja od strane građana ovoga entiteta. Ovo su činjenice koje se trebaju i moraju poštovati i uvažavati, prije ili kasnije. Ja vas pozivam da VI budete ta prekretnica u uspostavi jednakih standarda i jednakih mogućnosti za sve učenike uobrazovnom sistemu u ovom entitetu.
    U prilog ovome govore i mišljenja ključnih međunarodnih faktora u našoj zemlji, prije svega mišljenje OSCE-a, OHR-a, ambasade SAD i Visokog prestavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koji su u više navrata govorili o pravu učenika Bošnjaka u ovom entitetu na bisanski jezik. U prilog ovome pismu dostavljam van i dva dopisa koji o tome govore.
    Poštotovani narodni poslanici,
    pitanje diskriminacije u obrazovanju i negiranje bosanskog jezika duboko opterećuje odnose u entitetu RS, ali i u cijelej državi Bosni i Hercegovini. Zbog toga se nadam da će ovo pismo u vama probuditi osjećaj dodatne odgovornosti da pomognete rješavanje jednog pitanja koje je u direktnoj vašoj nadležnosti. Vi ste sada u mogućnosti da to riješite i budete dio rješenja.
    Negiranje bosanskog jezika duboko opterećuje odnose dva najbrojnija naroda u našoj zemlji. Uvjeren sam da bi rješavanje ovog pitanja doprinjelo boljem razumjevanju, boljim odnosima, ali i boljem sveukupnom i nužno potrebnom dijalogu Srba i Bošnjaka na ovim prostorma.
    Iskreno se nadam vašem pozitivnom razumjevanju ove situacije i potrebe odgovornog djelovanja. Ovo pismo je prije svega briga za osnovna ljudska prava svih naših građana. Naša generacija političara ima šansu da pokrene pozitivne procese i okrene leđa tamnoj prošlosti, birajući budućnost. Svjestan sam, takve odluke je teško donositi, ali njih mogu donijeti samo odvažni i odgovorni političari, svjesni da je građanima mnogo teže podnositi posljedice nedonošenja takvih odluka. Uvjeren sam da će NSRS u ovom slučaju izabrati budućnost i bolje odnose u entitetu RS i državi Bosni i Hercegovini,
    S poštovanjem
    Potpredsjednik RS
    Mr. Ramiz Salkić
  • GRADONAČELNIK LINZA U POSJETI PODRINJU: Iskustva Srebrenice i Mauthausena su opomena čovječanstvu

    Klaus Luger, gradonačelnik Grada Linza, na poziv Ramiza Salkića, potpredsjednika bh. entiteta RS posjetio je 6. oktobra 2017. godine Srebrenicu. U Gradu Linzu danas živi preko 10.000 građana Bosne i Hercegovine, a u cijeloj regiji Gornje Austrije, čiji je Linz glavni grad, nastanjeno je preko 20.000 građana porijeklom iz naše zemlje. Oni su u najvećoj mjeri porijeklom iz Podrinja, Posavine i Bosanske Krajine, a nastanili su se u Austriji tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u periodu 1992-1995. Tokom razgovora je kazano kako je bosanskohercegovačka zajednica najbolje integrisana zajednica useljenika u Austriji i da je ona dobar primjer drugim zajednicama. Istaknuto je kako imaju posebno važnu ulogu o organizaciji života u Gradu Linzu. Nakon razgovora, posjetili su Memorijalni kompleks i šehidsko mezarje u Potočarima. Tom prilikom potpredsjednik Ramiz Salkić dao je izjavu za medije:
    -Posebno smo obradovani dolaskom u Srebrenicu Klausa Lugera, dokazanog prijatelja Bosne i Hercegovine. Zajedno smo posjetili Memorijalni centar u Potočarima i poklonili se žrtvama Genocida. Gornja Austrija, koja nosi teško historijsko breme Drugog svjetskog rata uspješno se proteklih decenija suočila sa svojom prošlošću. Nama su u Bosni i Hercegovini važna ta iskustva. Važni su nam, prijatelji u svijetu koji vjeruju u mir i slobodu, koji vjeruju i podržavaju našu miroljubivu koegzistenciju više etničkih grupa i religija, kao temeljni koncept organizacije bosanskohercegovačkog društva. Kazali smo našim gostima iz Austrije kako mi želimo primijeniti bogata iskustva Grada Linza, koji je prije nekoliko godina promoviran u Grad mira, kako bismo naš put u budućnost temeljili na miru, saradnji i povezivanju. Građani Bosne i Hercegovine u Austriji, ali i u drugim zemljama širom svijeta, svojevrsni su ambasadori naše kulture, naše tradicije i naše politike mira. Upravo je to njihovo prisustvo razvilo važna prijateljstva i predstavilo naš put i našu borbu u pravom svjetlu, - kazao je potpredsjednik Salkić.
    Salkić i Luger susreli su se, nakon obilaska šehidskom mezarja u Potočarima sa predstavnicama udruženja: Majke Srebrenice i Žene Podrinja, te Mersedom Smajlovićem, direktorom Memorijalnog kompleksa i šehidskog mezarja Srebrenica. Razgovarano je o mogućnostima da se Srebreničanima približe iskustva organizacije historijskog lokaliteta nekadašnjeg Koncentracionog logora Mauthausen, s ciljem efikasnijeg razvijanja kulture sjećanja na počinjeni Genocid. Kazano je kako su iskustva Srebrenice i Mauthausena opomena čovječanstvu.
    U delegaciji gradonačelnika Lugera bio je i Belmir Zec, povjerenik Grada Linza za pitanja integracija.
  • INTERVJU - MR. RAMIZ SALKIĆ, POTPREDSJEDNIK BH. ENTITETA RS: Ni jedan pojedinac ni politička partija nemaju pravo narušiti mir ubijenih u srebreničkom Genocidu

    Politička situacija u Srebrenici, nakon višemjesečne krize, ušla je posljednjih dana u jedan stabilan period, kada je postignut sporazum između SDA, SNSD i DNS o formiranju nove skupštinske većine u Skupštini opštine Srebrenica. Tom sporazumu prethodilo je stabiliziranje prilika unutar bošnjačkog političkog bloka u Skupštini opštine Srebrenica, odnosno u okviru Kluba Savez SDA-SBB-Stranka za BiH. Podsjetimo, posljednjih mjeseci su unutar SDA Srebrenica kulminirali personalni sukobi, koji su doveli do ozbiljne krize, tako da je Centrala SDA imenovala Povjereništvo na čijem je čelu mr. Ramiz Salkić, aktualni potpredsjednik bh. entiteta RS.




    Potpredsjedniče Salkiću, mnogi su smatrali da ste preuzimanjem uloge predsjednika Povjereništva SDA Srebrenica dobili vreli krompir u ruke, odnosno da ste preuzeli posao koji je skoro pa nerješiv, jer je jaz sukobljenih strana unutar ove stranke izuzetno dubok. Javnost je bila frapirana kada je nedavno u Srebrenici fizički napadnut Adil Osmanović, koji je prije Vas bio postavljen za predsjednika Povjereništva. Šta je Vas motivisalo da se prihvatite ovako teškog posla?
    Mjesto predsjednika Povjereništva SDA Srebrenica sam prihvatio sa željom da doprinesem smirivanju situacije i vraćanju povjerenja u SDA Srebrenica, ali i vraćanju međusobnog povjerenja među Bošnjacima u SDA i Srebrenici generalno. Činjenica da sam na mjesto predsjednika Povjereništva SDA postavljen nakon brutalnog napada na Adila Osmanovića, ministra u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, govori o situaciji kakva je vladala u tom trenutku u Srebrenici i ja sam bio potpuno svjestan toga, ali sam prihvatio odluku Centrale SDA, jer sam dobio jaku, nepodijeljenu i bezuslovnu podršku vrha Stranke. Ovom prilikom moram podsjetiti da je SDA na stanovištu da je Srebrenica svetinja našega naroda i mi smo spremni utrošiti mnogo više energije kako bismo stanje u Srebrenici doveli u red, nego to bilo ko može i zamisliti. Ni u jednom trenutku nisam sumnjao da će kriza biti riješena, jer unutarnji nesporazumi među Bošnjacima bili su plod svjesnog političkog i drugog rada nekih ljudi, organizacija i političkih partija na razbijanju bošnjačkog jedinstva. Posljedica toga je i gubljenje Srebrenice na prošlim izborima. 
    Na koji način ste uspjeli riješiti taj „nerješivi“ problem?
    Problem nije bio nerješiv. Po srijedi su bili veliki nesporazumi. Prije imenovanja Povjereništva, a i nakon toga, obavio sam na desetine razgovora sa odbornicima SDA u Srebrenici, ali i sa odbornicima iz drugih stranaka koji su u Savezu SDA-SBB-Stranka za BiH. Najveći napor je bio da pridobijem ljude kako bi uopšte pristali da sjede i rade zajedno. Cilj je bio da se unutar SDA i unutar bošnjačkog korpusa uspostave kakvi-takvi pozitivni odnosi, a da se nakon toga pristupi pregovorima sa srpskim političkim partijama. Iako mnogi to nisu očekivali uspjeli smo brzo uspostaviti jedinstven klub Saveza SDA-SBB-SBiH. To je bilo prvo jedinstveno okupljanje odbornika ovoga saveza nakon izbora 2016. godine. I ta činjenica govori o dubokoj podijeljenosti i političkoj razjedinjenosti. Sitni interesi bili su stavljeni iznad opšteg i to nas je koštalo. U takvoj situaciji, kada su unutarnji odnosi popravljeni i kada je postignuto jedinstvo, Povjereništvo je donijelo odluku da se krene u pregovore sa svim političkim partijama iz reda srpskog naroda. Nakon što smo obavili pregovore, Povjereništvo je donijelo odluku da se potpiše sporazum sa SNSD i DNS, koji predvode srpski politički blok. 
    Je li to bila Vaša odluka ili odluka odbornika?
    Taj dogovor podržali su svi odbornici Saveza SDA-SBB-SBiH kao i jedan nezavisni odbornik Bošnjak. 
    Koalilcija sa SNSD-om i DNS-om izazvala je brojne kritike na Vaš rad. Da li je to najbolje rješenje?
    Politika je umijeće mogućega. U ovom trenutku mi smo realno postigli maksimalno moguću korist za Bošnjake. Sve vrijeme smo tokom razgovora bili opterećeni opasnošću da će Vlada RS raspustiti Skupštinu SO Srebrenica ukoliko se sjednica ne održi do 30. juna 2017. Uvjereni smo da bi za Bošnjake i Srebreničane bilo pogubno da se sada raspišu vanredni izbori. Zbog niza povezanih momenata i trenutne situacije, uvjereni smo da bi na vanrednim izborima Bošnjaci osvojili manje odborničkih mjesta. Naravno, postoje i oni među Bošnjacima koji su prošli loše na izborima 2016. i sada vide svoju šansu na vanrednim izborima. Zato oni kritikuju naš pristup rješavanju problema.




    Kako se došlo do postizanja dogovora sa SNSD-om i DNS-om, kada znamo da na relaciji između SDA i ovih partija postoje značajni problemi već duže vrijeme?
    Sporazum o koaliciji sa SNSD-om i DNS-om sam nasljedio kao jedini sporazum koji su potpisali predstavnici organa SDA u Srebrenici. Dakle, niti sam ja, niti je ovo povjereništvo napravilo sporazum sa SNSD i DNS. Mi smo samo obezbijedili dodatne mehanizme u sporazumu, koji garantuju Bošnjacima bolju poziciju od one koju su ranije imali. Mi smo ovim sporazumom precizirali principe raspodjele vlasti odnosom 50% : 50%. Precizirali smo principe nemiješanja u kadrovska rješenja i princip ravnomjernog zapošljavanja, što nije bila praksa zadnjih šest mjeseci. Mislim da su ovo u mnogome poboljšanja pozicije Bošnjaka, koja dolaze u trenutku kada Bošnjaci nemaju poziciju načelnika u Srebrenici. Također, sporazumom je predviđeno da u Srebrenici gradimo zajednicu jednakih mogućnosti za sve njene stanovnike, što do sada nije bio slučaj. Mi smo pred sobom imali sve opcije u pregovorima, ali je ovaj sporazum Bošnjacima ponudio najbolje i zato je prihvaćen.
    Može li ovaj događaj otvoriti suradnju sa SNSD-om na drugim nivoima?
    SDA je najjača politička partija u Bosni i Hercegovini i ima obavezu da na adekvatan način tretira svaku političku činjenicu. Mi ne prihvatamo za partnere one političke snage i pojedince koji žele razbijanje države Bosne i Hercegovine, snage koje negiraju Genocid, koje provode diskriminaciju Bošnjaka, negiraju bosanski jezik itd. Ovakav SNSD i ovakav njegov predsjednik nama ne mogu biti partneri, sve dok provode takvu politiku. Nama nije drago što je ta politička partija otišla u smijeru radikalizma i što je zadnjih godina totalno radikalizirala društvo. Naravno, mi na to ne možemo uticati, ali možemo birati partnere. Tamo gdje je SNSD spreman da prihvati minimum uvažavanja, poštivanja naših nacionalnih, religijskih i kulturnih vrijednosti mi možemo otvarati mogućnosti saradnje. Nažalost, za sada takvih tendencija nema. Naprotiv, mi smo svjedoci da aktualna Vlada negira pravo djeci na nastavu na bosanskom jeziku, negira pravo da se u nastavi uči o Genocidu, koji je potvrđen na Međunarodnom sudu pravde, te sprječava učenje o opsadi Sarajeva. Predsjednik ovoga entiteta i Vlada veličaju ratne zločince i zločine, daju imena školama i studentskim domovina po njima.  U takvim okolnostima je teško očekivati da će se stanje uskoro promijeniti u toj partiji. A sa ovakvim Dodikom nama ne treba suradnja, sve dok on djeluje protiv Bosne i Hercegovine. Dodik je na izlaznim vratima u bh. politici. Mi očekujemo da će i OSCE izvrši ozbiljan pritisk na Dodika i njegov SNSD, da odustanu od diskriminatosrske politike da nakon toga krenemo u gradnju jakog, zdravog moderog društva.
    Vi ste uvjereni da je suživot moguć?!
    Suživot je apsolutno moguć, ali on mora da se bazira na istini i samo istini. Ja vjerujem da je jedino moguća Bosna i Hercegovina kao zemlja ravnopravnih ljudi, jednakih mogućnosti za sve, bez diskriminacije. Prilikom putovanja često srećem slučajeve da izvan BiH normalno funkciniraju odnosi između Bošnjaka, Srba i Hrvata, a ovdje imamo probleme. Zašto? Zato što neko ima potrebu da sukobom održava svoj opstanak. Ali, mi moramo da napravimo iskorake, da tražimo partnere koji žele čuvati mir, slobodu, državu... Tu stabilizaciju ubrzat će i učvrstiti političke promjene koje očekujemo u ovome entitetu. Mi smo uvjereni da Bošnjaci mogu ostvariti mnogo značajnije prisustvo u Narodnoj skupštini RS. Sada je ta snaga mala, ali spram naših resursa ona može biti mnogo veća. U narednom periodu radit ćemo u tom pravcu.
    Koji su sljedeći koraci u Srebrenici? Šta očekujete da će se dešavati narednih dana u ovome gradu? Da li su moguće nove krize?
    Očekujemo da će u ponedjeljak 19. juna 2017. godine biti održan skupštinski kolegij i da će tokom sljedeće sedmice biti održana sjednica Skupštine opštine Srebrenica. Na ovaj način ćemo do Bajrama doći do stabilizacije prilika u Skupštini, što se do nedavno činilo nemogućim. Želim da vjerujem da je vrijeme kriza u Skupštini, u SDA Srebrenica i Savezu SDA-SBB-Stranka za BiH, već iza nas.  Želimo da ne gubimo dalje vrijeme i energiju na unutrašnja trvenja. Toliko posla imamo u Srebrenici, toliko projekata koji čekaju i konačno mi moramo postati svjesni svoje odgovornosti, na svim spomenutim nivoima, te preuzeti obaveze i izvršavati ih. Svi znamo da se približava 11. juli i 22. godišnjica Genocida u Srebrenici. Zadnjih sedmica smo radili intenzivno na stabilizaciji prilika u ovome gradu pred obilježavanje godišnjice Genocida, počinjenog u Srebrenici 1995. godine. Uvjerenja sam da nemamo pravo na neozbiljnost i neodgovornost. Mi moramo biti svjesni obaveze čuvanja mira žrtve 8.372 ubijena civila Srebrenice. Koji to pojedinac ili politička partija imaju pravo narušiti mir ubijenih u srebreničkom Genocidu. Mi smo izabrani od naroda da radimo, da pokrećemo i realizujemo projekte. Nažalost, veliki broj projekata je na čekanju već duže vrijeme ili su u potpunosti dovedeni u pitanje zbog odnosa kakvi vladaju u Srebrenici. Građani od svojih izabranih predstavnika traže da ih na najabolji način zastupaju, a ne da ih brukaju svojim svađama. Zato se radujem što je taj period iza nas i što ulazimo u novu fazu u kojoj će se izabrani predstavnici staviti u potpunosti na raspolaganje građanima koji su ih birali.
    Smatrate li Vi da je sporazum sa SNSD-om i DNS-om dobro rješenje za građane Srebrenice?
    Potpuno sam uvjeren da je ovo rješenje dobro za sve građane Srebrenice. Ili da budem precizniji, ovo je najbolje moguće rješenje do kojega smo u ovom trenutku mogli doći. Naravno, ako ovaj sporazum ne bude funkcionirao, mi imamo i druge opcije, odnosno druge načine pravljenja skupštinske većine. Ali, sada smo uvjereni da je svima u interesu da sporazum funkcioniše i da ćemo sada imati period stabilizacije, odnosno napornog konstruktivnog rada, koji mora donijeti rezultate. U ovoj fazi mi moramo promijeniti obrazac ponašanja i stavljanja Bošnjaka u ulogu žrtve u ovome vremenu. Bošnjaci su politički narod koji ima snagu. Imamo jasno definisane ciljeve. Svjesni smo političkih i drugih slabosti, ali smo spremni ući u procese njihovog otklanjanja. Posebno je važno što se ovaj proces unutarnjeg jačanja Bošnjaka, prevazilaženja nesuglasica i stvaranje jedinstva dešava upravo u Srebrenici. Odavde želimo poslati poruku da je to jedini put koji nas može voditi jakoj državi Bosni i Hercegovini, zemlji ravnopravnih i zadovoljnih ljudi. 



    (Podrinje.Online/Bportal)
  • KOMENTAR - OTKUD VOJNA OPREMA U DOMU KULTURE U SREBRENICI NA DAN NEZAVISNOSTI BIH: Optički nišani, da bolje vidimo stvarnost

    Piše: Mehmed Pargan

    Banjalučka policija je prije pet godina u sportskoj dvorani Borik pronašla razarajući eksploziv. Tog dana se obilježavala krsna slava bh. entiteta RS (???) i mediji su se, prenoseći riječi zapjenjenih političara i njihovih bolesno radikalnih savjetnika - analitičara, utrkivali ko će prije objaviti da iza svega stoje muslimani, teroristi, evropska – bijela Al-Qaida itd. Ispostavit će se da je eksploziv vlasništvo Srbina, uposlenika sportske dvorane, koji je sačuvao, možda čak i od rata. Zlu ne trebalo. Možda je preostalo čak i od rušenja Ferhadije. Ko zna? Vlasti nikada ekplicitno nisu kazale ko je za to odgovoran i šta će poduzeti da smanje prisustvo nelegalnog naoružanja i ubojitih sredstava kod građana. Zanimljivo, tada su mediji objavili da je dvoranu prije početka svečanosti pregledala i ekipa agenata izraelskog Mosada?! Otkuda oni tu, šta su radili i ko im daje nalog, niko nije saopćio. Kao i to, kako je moguće da nisu pronašli tako opasan eksploziv.
    U srijedu 1. marta 2017. policija je u Domu kulture u Srebrenici pronašla optičke nišane koji se koriste za vojne i lovačke snajpere. Njih je uposlenik Doma, svjestan da njihovo pronalaženje u zgradi Doma kulture može biti problem, pokušao iznijeti u kartonskoj kutiji, prije sigurnosne kontrole. Toga dana je potpredsjednik ovoga entiteta mr. Ramiz Salkić, trebao biti gost Svečane akademije u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. 
    Do ovoga trenutka još niko nije odgovorio otkud vojna oprema u Domu kulture. Da li je ostala od jula 1995. godine, kada su kroz te nišane u Srebrenici i oko nje, pripadnici MUP-a i Vojske RS pucali u goloruke i nezaštićene civile? Ili je optika novije proizvodnje, korištena u lovu. U svakom slučaju, njeno prisustvo je poslalo jake poruke, upravo na 1. mart. Novi je to pritisak na Bošnjake Srebrenice i sve one koji su se odlučili da žive u drugim mjestima u RS, unatoč vrlo često neprijateljskom ambijentu. Pritisak je to i na potpredsjednika Salkića, koji je posljednje dvije godine izložen otvorenim opstrukcijama aktualnih vlasti u Banja Luci. Ni nakon dvije godine kao potpredsjednik iz reda bošnjačkog naroda Salkić nije dobio vozača, nema svoj budžet, nije formirao kabinet, tako da je njegov život svakodnevno u opasnosti, a mogućnost političkog djelovanja umanjena. Prije nekoliko dana Salkić je, vozeći službeni auto, doživio saobraćajnu nesreću. Da li se očekuje reakcija iz Sarajeva i Banja Luke tek kada bude kasno???
    Bošnjačka politika mora hitno i nedvosmisleno poslati poruke Banja Luci da neće dopustiti ovakav pristup tretiranju predstavnika bošnjačkog naroda, a samim tim i svih Bošnjaka u manjem bh. entitetu. To je trebalo učiniti i mnogo ranije, kada su iz Banja Luke poslane vrlo jasne poruke, da Bošnjacima nema mjesta u institucijama vlasti, u javnim preduzećima, u Predsjedničkoj palati... Na dobru volju za saradnju se treba ovijek odgovoriti saradnjom i pruženom rukom, a na omalovažavanje bošnjačkih predstavnika u institucijama RS adekvatnim odgovorom, ali iz Sarajeva. U protivnom, već uskoro možemo očekivati novi stepen radikalizacije, zastrašivanja, prijetnji, iseljavanja... Ko će sve biti odgovoran za takav rasplet događaja? Optički nišani u Srebrenici nisu slučajno bili tu! Oni nam trebaju poslužiti da bolje vidimo stvari oko sebe!
  • NARODNA SKUPŠTINA RS KRŠI USTAV: Nastavlja se diskriminacija bošnjačke djece u obrazovanju

    Sjednicu Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska održana 7. februara 2017. godine obilježila su dva važna događaja: napuštanje sjednice od strane poslanika Koalicije Domovina i otvoreno pismo poslanicima koje je uputio potpredsjednik RS mr. Ramiz Salkić. Narodni poslanici su napustili sjednicu revoltirani odlukom da se na dnevni red Skupštine stavi Izvještaj Republičke komisije za sprovođenje referenduma o rezultatima referenduma, održanog 25. septembra 2016. godine, na pitanje "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske". Poslanici Koalicije Domovina procijenili su da je na ovaj način nastavljeno kršenje Ustava Bosne i Hercegovine i stvaranje još dubljeg političkog jaza na relaciji Banja Luka - Sarajevo. 
    Nedim Čivić, poslanik Koalicije Domovina u obraćanju poslanicima te kasnije u obraćanju novinarima izrazio je negodovanje povodom vraćanja ove informacije na dnevni red etitetskog parlamenta:
    „Ovo je potvrda da vlasti ovog entiteta guraju RS u dublju izolaciju i da se BiH želi destabilizovati".


    Narodni poslanik Nedim Čivić


    S obzirom da je na dnevnom redu već bila planirana rasprava i usvajanje Zakona o obrazovanju i vaspitanju, svim narodnim poslanicima otvoreno pismo je uputio potpredsjednik Ramiz Salkić, pozvavši ih da pokažu odgovornost i spriječe dalje kršenje ljudskih prava putem institucija RS-a. 
    „Cijeneći vašu ulogu posebno važnom i odgovornom, te smatrajući da imate cilj da građane ovoga entiteta povedete u budućnost mira, tolerancije i razumijevanja, pozivam vas da usvajanje ovoga zakaona iskoristite za otklanjanje višegodišnje diskriminacije u obrazovnom procesu u ovom entitetu. Naime, kao što Vam je poznato, učenici Bošnjaci u ovom entitetu godinama se bore protiv diskriminacije u obrazovanju u pogledu naziva jezika. Smatram da vama nije u interesu da prostor RS-a bude jedino mjesto u Evropi gdje se provodi otvorena diskriminacija u obrazovanju po pitanju upotrebe maternjeg jezika.“


    Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska


    Potpredsjednik Salkić je podsjetio poslanike da je na Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, više od 50%  građana izjasnio se da govori bosanskim jezikom, a na prostoru ovoga entiteta bosanski jezik je drugi po procentu korištenja od strane građana ovoga entiteta.
    „Ovo su činjenice koje se trebaju i moraju poštovati i uvažavati, prije ili kasnije. Ja vas pozivam da vi budete ta prekretnica u uspostavi jednakih standarda i jednakih mogućnosti za sve učenike uobrazovnom sistemu u ovom entitetu“ – navodi se u otvorenom pismu.
    Istaknuto je da ova generacija političara ima šansu da pokrene pozitivne procese i okrene leđa tamnoj prošlosti, birajući budućnost. 
    „Svjestan sam, takve odluke je teško donositi, ali njih mogu donijeti samo odvažni i odgovorni političari, svjesni da je građanima mnogo teže podnositi posljedice nedonošenja takvih odluka. Uvjeren sam da će NSRS u ovom slučaju izabrati budućnost i bolje odnose u entitetu RS i državi Bosni i Hercegovini“ – zaključio je Salkić
  • PODRŠKA PODRINJCIMA: Kanton Sarajevo će podržati uređenje šehidskog mezarja Veljaci u Bratuncu

    Piše: Vildana Hantalašević

    Podrška za uređenje šehidskog mezarja Veljaci u Bratuncu bila je povod sastanka ministara finansija i boračkih pitanja Kantona Sarajevo Jasmina Halebića i Muharema Fiše sa potpredsjednikom Republike Srpske Ramizom Salkićem, održanog 17. februara 2017. godine u Sarajevu.



    “Kao i svake godine do sada planirano je da u Memorijalnom centru i šehidskom mezarju Veljaci u Bratuncu 12. maja 2017. godine bude klanjana 11. kolektivna dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka žrtava zločina počinjenih na području Bratunca tokom 1992. godine”, pojasnio je potpredsjednik Salkić te dodao kako je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u Srebrenici ubijeno 2.081 Bratunčan, dok je njih oko 2.000 poginulo braneći svoju domovinu.
    Po njegovim riječima, u Bratunac se vratilo oko 7.000 povratnika i to je zasigurno jedna od općina u kojoj je zabilježen najveći procent povratka.
    “Povratak su diktirali, pored tog patriotskog osjećaja, i dobri uvjeti života zbog povoljnog geografskog položaja”, pojasnio je Salkić.
    Kazao je kako je važno da se u ovim manjim mjestima počne ulagati i u privredu jer bi na taj način i broj povratnika bio znatno veći.
    Kako je rekao ministar Halebić i ovaj put Kanton Sarajevo je spreman podržati sve aktivnosti koji će doprinijeti održivom povratku.
    “Ti su ljudi zaista propatili i mi ćemo učiniti sve, koliko je u našoj mogućnosti, da im pomognemo”, naglasio je ministar Halebić.
    Na sastanku je minisatr Fišo najavio da će Ministarstvo za boračka pitanja iznaći mogućnost da se pomogne u projektu uređenja ovog mezarja čime bi se u maju omogućila organizacija dženaze i dostojanstveni kolektivni ukop ubijenih.
    “Želim vam odati priznanje za sve ono što radite u Republici Srpskoj za Bošnjake. Resorno ministarstvo zajedno sa Vladom i Skupštinom Kantona Sarajevo nastoji na sve moguće načine i u skladu sa zakonom da pomogne povratnicima”, potcrtao je ministar Fišo.
  • RAMIZ SALKIĆ, POTPREDSJEDNIK BH. ENTITETA RS: Možemo imati mnogo prijatelja i adresa stanovanja, ali samo jednu majku i samo jednu domovinu

    Mr. Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS susreo se u povodu Dana državnosti, u subotu 25. novembra 2017. godine, sa građanima Bosne i Hercegovine u švedskom gradu Alvesta. Tom prilikom on je pozvao sve patriote da na ovaj dan pošalju poruke širom svijeta da je Bosna i Hercegovina zemlja koja želi mir, stabilnost i put ka euroatlantskim integracijama. Praznik je dan kada svako od nas treba vratiti i ojačati vjeru u državu Bosnu i Hercegovinu.
    -Istaknite zastave Bosne i Hercegovine na svoje balkone, na svoje radnje, na vozila. Istaknite ih zajedno sa zastavama zemlje u kojoj danas živite. Podijelite radost praznika sa svojim švedskim, evropskim i drugim prijateljima. Pozivam vas da zajedno pokažemo da nam je stalo do države Bosne i Hercegovine, da je zaslužujemo i da smo je spremni čuvati i graditi, kao modernu i slobodnu zemlju, koja daje iste mogućnosti svim svojim građanima. Devedesetih godina bili smo je spremni braniti u najtežim vremenima, dajući čak i hiljade života za nju. Sada ne treba prolivati krv – treba nam istrajnost, briga i odgovornost za državu, koju trebamo čuvati i na najbolji način predstavljati u svijetu. Trebaju nam svi njeni građani koji su u svijetu ostvarili svoje ciljeve, dobili zaposlenja, završili škole i fakultete, stekli važne pozicije u društvu... Treba nam svaki čovjek. Kada svi doprinesemo po jedno zrno, bit će to značajan doprinos za našu domovinu. Ovdje sam došao da vam prenesem poruke iz Bosne i Hercegovine da mi ne želimo dijeljenje na one ljude koji žive u dijaspori i one u domovini. Neki su pokušali da naprave jaz među nama. Ali morate znati da smo mi jedno tijelo. Molim vas da obnovite veze sa svojim prijateljima i rodbinom u zemlji. Dođite i provedite odmor u Bosnu i Hercegovinu. Naša zemlja je sada važna turistička destinacija i u nju dolaze ljudi iz cijeloga svijeta. Dovedite i vi svoje prijatelje, dođite sa djecom, osjećajte se u domovini lijepo, jer tamo ste kod svoje kuće. Veliki broj naših ljudi ima državljanstva zemalja u kojima žive, ali to ne znači da su oni izgubili vezu sa Bosnom i Hercegovinom. Naprotiv, vidio sam da ti ljudi vole svoju domovinu isto kao i mi, ali su u određenom mometu imali razloge da načine taj korak i uzmu državljanstvo druge zemlje. I njih pozivam da nastave dolaziti i osjećati Bosnu i Hercegovinu svojom. Uključimo se svi u aktivnu mrežu patriota i dajmo svoj doprinos državi Bosni i Hercegovini. Dan državnosti Bosne i Hercegovine prilika je da se podsjetimo da u životu možemo imati mnogo prijatelja, mnogo adresa stanovanja, mnogo čak i pasoša, ali samo jednu majku i samo jednu domovinu. Svim građanima države Bosne i Hercegovine, u domovini i dijaspori, sretan Dan državnosti, - kazao je potpredsjednik Salkić.
  • SVJETSKO PRVENSTVO BH. DIJASPORE U MALOM NOGOMETU ODRŽANO U ROTTERDAMU: Ekipa iz Belgije osvojila šampionsku titulu

    Rotterdam - U organizaciji svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i Platforme bh. udruženja u Holandiji, u Roterdamu je 0d 19. do 21. maja 2017. godine održano XIV Svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u nogometu. Na ovom tradicionalnom turniru, koji se svake godine održava u nekoj drugoj zemlji u kojoj žive građani Bosne i Hercegovine, učestvovalo je jedanaest ekipa. Pobjednički pehar pripao je ekipi iz Belgije, a uručio ga je gradonačelnih Rotterdama Ahmed Aboutaleb. Tom prilikom on je istakao da je bosanskohercegovačka dijaspora najbolje integrisana dijaspora u Holandiji i da se uvijek raduje biti gost na događajima koje bh. zajednica organizira.



    Svjetskom prvenstvu bh. dijaspore u nogometu prisustvovao je na poziv Saveza bh. dijaspore i mr. Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS. Obraćajući se, na otvaranju prvenstva, učesnicima iz jedanaest zemalja svijeta, u kojima žive građani Bosne i Hercegovine, potpredsjednik Salkić je istakao važnost ove manifestacije, koju u suradnji sa Platformom bh. udruženja u Holandiji organizira Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine.



    -Prema zvaničnim podacima državnih institucija 1,6 miliona građana Bosne i Hercegovine živi izvan Domovine. Ta činjenica nam govori da naša zemlja posjeduje izvanredan resurs, koji do sada, nažalost, nije adekvatno upotrijebljen za jačanje i razvoj zemlje. Također, nedovoljno je učinjeno na međusobnom povezivanju naših građana koji su rasuti širom svijeta i njihovom povezivanju sa institucijama i organizacijama iz Bosne i Hercegovine. Svjetsko prvenstvo u nogometu to već čini godinama, zahvaljujući Svjetskom savezu dijaspore Bosne i Hercegovine, a uz svesrdnu podršku državnih institucija. Na ovome primjeru možemo vidjeti koliko nam je važna aktivna mreža građana Bosne i Hercegovine u svijetu. Stoga, smatram da je naša obaveza, da zbog interesa i budućnosti naše zemlje, da zbog važnosti svakoga našeg čovjeka, bilo gdje u svijetu, mi trebamo učiniti sve da kreiramo mrežu i povežemo naše organizacije, institucije, pojedince... – kazao je potpredsjednik mr. Ramiz Salkić.  
    Ekipa Belgije u finalnoj utakmici pobijedila je ekipu Austrije sa 2:1.


    Građani BiH u Bellgiji, sa pobjedničkim timom turnira

     

    Gradonačelnik Rotterdama dodjeljuje pobjednički pehar



    Domaćini gostima iz cijeloga svijeta bili su Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i Amir Jatić, predsjednik organizacije Platforma BiH, te Melisa Herdić, koordinatorica projekta i Naida Ribić, član GO SSD BiH.
    BMG Bosanska medijska grupa, u čijoj medijskoj mreži je i portal Podrinje.Online, bila je učesnik i medijski pokrovitelj događaja.
     
  • TURSKA RAZVOJNA AGENCIJA TIKA INVESTIRA U ISTOČNU BOSNU: Podrška izgradnji farmi, uzgoju voća, pčelarstvu, plasteničkoj proizvodnji...

    Turska razvojna agencija (TIKA), prezentovala je u petak 25. septembra 2017. godine u Bratuncu projekat, koji će provesti na području istočne Bosne u saradnji sa Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom u Sarajevu. U okviru ovoga projekta sistemski će se djelovati na razvoju plasteničke proizvodnje i pčelarstva, iniciranju otvaranje ovčarskih i kozarskih farmi, uzgoju oraha itd. Ove aktivnosti će se u narednom periodu realizovati u Srebrenici, Bratuncu, Milićima i Zvorniku. TIKA je proteklih godina investirala u Podrinje značajna sredstva, a projekat koji je predstavila pokazuje da je buduća orijentacija usmjerena ka ekonomskom razvoju i jačanju porodica.

    Prezentaciji je sudjelovao i potpredsjednik bh. entiteta RS mr. Ramiz Salkić. Zahvalivši se turskom narodu i TIKI na nesebičnoj podršci koju pružaju bosanskom narodu, on je kazao kako su projekti TIKA-e u interesu svih građana.
    -Oni su prijatelji Bosne i Hercegovine, nisu samo prijatelji Bošnjaka. Tako to treba i posmatrati. Ovo je razvojni projekat za cijelu istočnu Bosnu, za sve one koji su zainteresirani da učestvuju u ovom projektu. Želim da vas zamolim, da svi koji budete korisnici ovog programa, da budete čestiti i odgovorni domaćini, koji će na najbolji mogući način iskoristiti ono što vam se pruži. Da budete dobra garancija da se ovaj projekat nastavi narednih godina, kazao je Salkić. 
  • U PISMU DOMAĆIM I STRANIM INSTITUCIJAMA: Mr. Ramiz Salkić izrazio zabrinutost zbog diskriminacije koja se provodi nad Bošnjacima u RS

    Početkom decembra bh. javnost je bila šokirana nastupom Dragana Lukača, ministra policije bh. entiteta RS, kada se u javnom pismu obratio potpredsjedniku ovoga entiteta mr. Ramizu Salkiću, optužujući ga da širi mržnju i netrpeljivost među narodima u BiH. Ovo pismo je bilo povod da se potpredsjednik Salkić obrati domaćim institucijama i međunarodnim organizacijama koje imajumandat da čuvaju mir i razvijaju demokratiju u Bosni i Hercegovini. Pismo donosimo u cjelosti:
    "Od 2014. godine Predsjednik i Vlada bh. entiteta RS, kršeći zakone, Ustav entiteta i Ustav države Bosne i Hercegovine, provode kontinuiranu kampanju pritisaka na politički rad Potpredsjednika entiteta iz reda Bošnjaka. U početku je taj pritisak bio izražen kroz fizičko onemogućavanje rada: potpredsjedniku je onemogućeno da radi i boravi u Palati Predsjednika; onemogućeno je formiranje kabineta i angažiranje predviđenih saradnika kako bi obavljao poslove iz svoje nadležnosti; onemogućen je potreban nivo sigurnosti uskraćivanjem vozača i adekvatne pratnje tako da je život Potpredsjednika bio doveden u direktnu opasnost; onemogućena je korespondencija, budžet itd. Kasnije su pritisci vršeni kroz mrežu podobnih, nacionalnistički ostrašćenih medija, kroz koje se pokušavalo ukazati na predstavnika Bošnjaka kao na osobu koja je opasnost za Srbe. Tim jasnim porukama netrpeljiovst i mržnja direktno su, sa visokog političkog nivoa, transponirani u društvo, među stanovništvo, tako da se radikalizam sistematski, svjesno i užurbano razvijao svih ovih godina. Njegov cilj je brza i efikasna destabilizacija zemlje i pokušaj da se na takav način dođe do realizacije secesionističke ideologije, koja se pokušala provesti i početkom devedesetih. Taj, od strane Predsjednika i Vlade podstaknut radikalizam, u ovom trenutku je ključni faktor destabilizacije Bosne i Hercegovine. Predsjednik bh. entiteta RS sistematski provodi kampanju dokazivanja teze da je Bosna i Hercegovina nemoguća država, stavljajući u funkciju sve resurse da bi državu zaista učinio nemogućom. U čitavoj lepezi protivustavnih i protivzakonitih aktivnosti, posebno važno mjesto zauzimaju stalni sinhronizovani pritisci na političke predstavnike Bošnjaka.
    Ovim putem Vas obavještavam da su ti pritisci rezultirali slabljenjem političke i ustavne pozicije Bošnjaka u bh. entitetu RS, te zabrinjavajućom radikalizacijom društva. Pozivajući na cijepanje države Bosne i Hercegovine Predsjednik bh. entiteta RS ugrozio je temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava koji je definisao Bosnu i Hercegovinu kao suverenu, cjelovitu i jedinstvenu zemlju, koju čine dva entiteta i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine. Ustavom je jasno kazano da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje, tako da svaki javni istup, političko djelovanje i namjera da se Bosna i Hercegovina pocijepa, predstavlja kršenje odredbi Mirovnog sporazuma. Zbog neusklađenosti ustava dva entiteta prava Bošnjaka u bh. entitetu RS zabrinjavajuće su ugrožena. Onemogućene su ustavne kategorije zaštite vitalnog nacionalnog interesa kroz Vijeće naroda, Ustavnog suda bh. entiteta RS, jer vlasti Entiteta svjesno krše zakone i Ustav, kako bi kršile prava Bošnjaka. Usljed potpune političke, kulturološke, ekonomske, obrazovne, medijske i općenito socijalne izolovanosti Bošnjaka, opstanak Bošnjaka u bh. entitetu RS je ozbiljno ugrožen. Za takvo stanje neko mora preuzeti o dgovornost.
    Razmjere bahatosti pokazane su javnosti početkom decembra 2017. godine kada je Dragan Lukač, ministar MUP-a bh. entiteta RS izvršio brutalni policijski pritisak na rad Potpredsjednika iz reda Bošnjaka. Javnim saopćenjem, upućenim na adresu Potpredsjednika, ministar Lukač se, protivno svojoj ustavnoj poziciji, na neprimjeren način javno odredio spram političkog djelovanja Potpredsjednika Entiteta iz reda Bošnjaka. Time je djelovanje policijskih tijela ovoga entiteta jasno pozicionirao isključivo na stajališta političkih i etničkih interesa samo jednoga naroda. Nezapamćeno je u demokratskim društvima ovoga vremena da policija na ovakav način vrši pritisak, etiketira, optužuje i kao metu nacionalno ostrašćenim građanima stavlja demokratski izabranog predstavnika jednoga naroda. U policijskom saopćenju sam optužen za aktivnosti koje su navodno „u službi raspirivanja međuetničke i vjerske netrpeljivosti i mržnje“. Ova bezobzirna reakcija policijskih struktura uslijedila je nakon što sam kao potpredsjednik bh. entiteta RS nedavno zatražio od MUP-a ovoga entiteta da istraži ko je odgovoran za incidente koji su se desili u Rogatici, kada su izvršeni napadi na Bošnjake i njihovu imovinu. Pri tome, ničim nije prejudiciran ishod istrage, već je zatraženo da policija djeluje brže i efikasnije kako se ne bi desili novi incidenti. Također, zahtijevao sam od MUP-a da prestane biti isključivo u funkciji jednoga naroda. Iako Ustav bh. entiteta RS član 97. predviđa da u javnim institucijama, a tako i u policijskim strukturama mora biti procenat Bošnjaka u skladu sa popisom iz 1991. godine (26,8 %), danas je taj procenat ispod 5%. Vlada bh. entiteta RS i MUP RS otvoreno krše Ustav bh. entiteta RS. Ta činjenica kod Bošnjaka u ovome entitetu izaziva zabrinutost i ne daje nam osjećaj sigurnosti. Posljednjih godina u nekoliko navrata pozivali smo Vladu RS i MUP da pristupe planskom nacionalnom balansu u javnim institucijama i preduzećima, ali taj poziv nije naišao na pozitivnu političku klimu i promjenu takvoga stanja. 
    Ustav bh. entiteta RS predviđa potpunu ravnopravnost konstitutivnih naroda: Srba, Bošnjaka i Hrvata. Sukladno tom principu predviđeno je da u javnim institucijama i preduzećima, prema Popisu iz 1991. godine budu uposleni pripadnici ovih konstitutivnih naroda. Međutim, Predsjednik i Vlada ovoga entiteta u kontinuitetu krše Ustav, stvarajući od ovoga entiteta etnički čistu teritoriju. Bošnjaci su u javnim institucijama, javnim preduzećima i javnom medijskom servisu dovedeni na nivo nekoliko procenata, sa tendencijom smanjenja broja uposlenih, čime se dovršava procenat etničkoga čišćenja. Pri tome je izvršena potpuna pravoslavizacija institucija entiteta, koje su podjednako institucije svih naroda i religijskih zajednica, pravoslavizacija obrazovnog sistema i medija. Institucije imaju svoju krsnu slavu čime su grubo povrijeđeni vjerski  osjećaji muslimana. 
    Bahatost vladajuće garniture manifestovana je već u prvim danima mandata, kada je kabinet bošnjačkog i hrvatskog potpredsjednika iseljen iz Palate Predsjednika. Time je poslana poruka da u institucijama ovoga entiteta ne mogu raditi Bošnjaci i Hrvati. U Palati danas nema uposlenih Bošnjaka. 
    Pritisci na Bošnjake da se isele sa područja RS nastavljeni su i provode se iz godine u godinu kroz jasnu zabranu korištenja bosanskog jezika, čime je ponovno prekršen Ustav i Evropske konvencije o ljudskim pravima. Da bi djeca Bošnjaka imala mogućnost da pohađaju nastavu na bosanskom jeziku morali su pronaći alternativne oblike, koristiti pomoćne objekte vjerskih ustanova, sasvim druge zgrade, a škole koje su gradili i Bošnjaci, za čije funkcionisanje se koriste sredstva iz Budžeta koji pune Bošnjaci, danas koriste Srbi. U tim školama nije dozvoljeno pohađanje nastave na maternjem bosanskom jeziku, niti je moguća nacionalna grupa predmeta. Prema zvaničnom popisu iz 2013. godine preko 51% građana Bosne i Hercegovine se izjasnilo da je njihov jezik bosanski. Vlada bh. entiteta RS svjesno, sistematski i ciljano sprječava upotrebu termina bosanski jezik, vršeći diskriminaciju i kršenje osnovnih ljudskih prava. Broj uposlenih Bošnjaka u obrazovnom sistemu zabrinjavajuće je mali i on potvrđuje da se radi o kontinuitetu etničkog-čišćenja, koje je na području ovoga entiteta provedeno u periodu 1992-1995. 
    Aktualna vlast producirala je na tlu Evrope nezapamćenu radikalizaciju, u temelju koje je slavljenje ratnih zločinaca i nagrađivanje njihovih zločina. Prvi ljudi Entiteta daju imena ustanovama po zločincima vrijeđajući žrtve zločina, njihove porodice, logoraše, silovane žene... Narodna skupština bh. entiteta RS je nedavno dala visoka priznanja osobama osuđenim za ratne zločine. Presuđeni ratni zločinci za Genocid, u javnom prostoru i u medijima, veličaju se kao narodni heroji. Sistem je pretvoren u ideološku olupinu stavljenu u funkciju zločina i zločinaca, čiju su krivnju dokazali domaći i strani sudovi. Kao posljedica takve politike i ideologije mi danas imamo situaciju da cjelokupan sistem krije lokacije masovnih grobnica. Podsjetit ćemo da su Vojska RS i dijelovi MUP-a RS počinili zločin Genocida u Srebrenici. Da su počinili zločine u desetinama općina. Da su sudjelovali u etničkom čišćenju, otvaranju logora, silovanju, strijeljanju i protjerivanju. Danas, ostaci toga sistema još uvijek imaju snagu i upravo oni kreiraju ovakav ambijent kroz aktuelnu vlast. Još uvijek nisu rasvijetljena ubistva povratnika.
    Prilikom implementacije Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, a prema našim neslužbenim informacijama, ubijeno je 13 povratnika, a njih više od 20 ranjeno. Indikativno je da MUP bh. entiteta RS, koji analizira političko djelovanje i vrši pritisak na Potpredsjednika iz bošnjačkog naroda, još uvijek nije rasvijetlio brojne zločine nad Bošnjacima. 
    U Vlasenici je, uoči Šeste godišnjice Genocida u Srebrenici, ubijena djevojčica Meliha Durić. Ubijena je u svom povratničkom domu. Dva mjeseca ranije, teško je ranjen povratnik Meho Juraldžić. Za ove zločine niko nije osuđen. 
    U povratničkom naselju Glogova kod Bratunca 2001. godine eksplozivnom napravom, podmetnutom ispod građevinskog materijala, ubijen je povratnik Sejfo Ahmetović. Ovaj zločin također nije riješen. 
    Nikada nisu otkrivene ubice povratnika Muradifa Alića iz Mahale kod Osmaka i Meše Arnautovića iz Gajeva kod Lopara, kao ni ubistvo Murata Badića, koji je ubijen pred stotinama kamera i policajaca, u centru Banja Luke, prilikom polaganja kamena temeljca za izgradnju Ferhadije. 
    U Sjenini kod Doboja su 29. aprila 1996. godine ubijena tri povratnika, dok je njih desetak ranjeno. Bošnjaci iz Sjenjine, koji su rat proveli kao prognanici u naseljima Doboj Istoka i Gračanice, tada su željeli samo da posjete svoja imanja. Oni su brutalno napadnuti od grupe ekstremista, a epilog su tri izgubljena života. Ni ovaj slučaj nije raziješen. 
    Indikativno je da MUP bh. entiteta RS nikada nije raziješio ubistvo povratnice Paše Mustafić, iz naselja Pećišta kod Potočara, koja je ubijena 2005. godine podmetnutom eksplozivnom napravom. 
    Krajem jula 2014. godine u Trnopolju kod Prijedora ubijeni su Muharem Balić i Almir Redžić. Iako je bio uhapšen, a potom i optužen Zikrija Krkić, on je nakon suđenja pred Okružnim sudom u Banjaluci oslobođen optužbi za to dvostruko ubistvo. Postavlja se pitanje: ko je počinio ovo ubistvo?
    Bošnjaci su već godinama zabrinuti i izražavaju nesigurnost. Ministar policije se bavi analizom saopćenja Potpredsjednika, stavljajući i njega i druge Bošnjake kao metu radikaliziranoga društva, umjesto da sprječava tu radikalizaciju i da traži počinioce ubistava. Nažalost, MUP i Vlada RS-a, koji do danas nisu razriješili ubistva povratnika, niti rade na tome, ostavljaju prostor da vjerujemo da su počinioci ubistava zaštićeni, a da su njihova zlodjela bila sistemski osmišljena i provedena. 
    Živimo u političkom ambijentu bh. entiteta RS u kojem se Bošnjaci osjećaju diskriminiranim, nezaštićenim i politički izoliranim. Razmjere ugrožavanja demokratskih prava i sloboda manifestuje i posljednji incident u režiji MUP-a bh. entiteta RS koji je javnim saopćenjem izvršio klasični policijski pritisak na demokratski izabranoga zvaničnika, predstavnika Bošnjaka. U sistemu koji je postavljen tako da negira identitet jednoga naroda, da negira zločine i da glorifizira zločince, policijske strukture uzimaju sebi za pravo da se na političkoj ravni obračunavaju sa Bošnjacima. Od ministra MUP-a očekujemo da provodi zakone i zaštiti Ustav, a ne da sebi daje za pravo da komunicira sa Potpredsjednikom na sirov i bezobziran način. Pri tome, ministar iznosi jednu nevjerovatnu činjenicu da su vrata MUP-a zatvorena za Potpredsjednika iz reda Bošnjaka. Od ranije je poznato da Bošnjaci nemaju mogućnost da se zaposle u MUP RS-a, demokratski predstavnici naroda nemaju mogućnost ni pravo da imaju uvid u rad MUP-a, a kamoli da utiču na njegov rad. Laž je da nema Bošnjaka koji bi htjeli da rade u MUP-u, što ministar Lukač pokušava da krivo prikaže. Takav MUP ne može Bošnjacima pružiti sigurnost. Upravo su to ključni razlozi zašto sigurnost sa nivoa Entiteta treba preći na nivo Države. Aktualna vlast je uzurpirala sva prava Bošnjaka, sijući nepovjerenje i osjećaj nelagode među Bošnjacima. Političkim i policijskim pritiscima MUP, niti Vlada RS ne mogu uplašiti Bošnjake, niti njihove predstavnike. Mi smo pokušavali godinama graditi kvalitetnu komunikaciju, ali smo nailazili na zatvorena vrata. Aktualna garnitura vlasti vrši političku, socijalnu i svaku drugu vrstu izolacije.
    Pored toga Ombudsmani za ljudska prava Bosne i Hercegovine utvrdili su da prilikom zapošljavanja Bošnjaka u MUP bh. entiteta RS postoji diskriminacija po nacionalnoj osnovi. Svi ovi elementi ukazuju da su Bošnjaci na području bh. entiteta RS diskriminirani. Punu ravnopravnost Bošnjaka garantira Ustav bh. entiteta RS, a posebno član 97. koji glasi:
    „Konstitutivni narodi i grupa Ostalih će biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa Zakonom o državnoj službi Bosne i Hercegovine. Ovaj opšti princip će se precizirati entitetskim zakonima. Ti zakoni će utvrditi konkretne rokove i regulisaće gore pomenuti princip u skladu sa regionalnom etničkom strukturom entiteta.“
    Ovdje se pod terminom javne institucije, podrazumijevaju ministarstva u Vladi bh. entiteta RS, opštinski organi vlasti, okružni sudovi, kao i opštinski sudovi u bh. entitetu RS. Dakle, evidentno je da upravo Vlada, odnosno MUP bh. entiteta RS krše Ustav i provode ciljanu, sistemsku diskriminaciju. Prema zvaničnim podacima u prvom polugodištu 2017. godine, od ukupno 6.906 zaposlenih u MUP-u RS, samo 356 uposlenika su Bošnjaci. Da je provođenje diskriminacije nad Bošnjacima socijalno rasprostranjen fenomen, koji se na u transgeneracijskim procesima već uvodi kao pravilo egzistiranja društvenog sistema, potvrđuju i porazni podaci o zaposlenima u javnom sektoru. Od ukupnog broja zaposlenih 5.066 je Srba, 51 uposlenik je Hrvat, 43 uposlenika su Bošnjaci i 352 uposlenika se izjašnjavaju kao neopredijeljeni i iz reda Ostalih. Kada bi Vlada bh. entiteta RS poštovala Ustav ovoga entiteta danas bi u RS bilo zaposleno 1.400 Bošnjaka i 550 Hrvata. 
    U otvorenom pismu koje je kreirao MUP bh. entiteta RS, a potpisao Ministar Lukač, u nizu neistina, insinuacija i otvorenih pritisaka rečeno je da sam za zločine optužio cijeli kolektiv MUP-a. Dakle, to je apsolutna neistina. U svojim javnim istupima sam isključivo govorio o odgovornosti MUP-a u kontekstu međunarodnih i domaćih presuda. Podsjećam, Presudom Međunardonog suda pravde iz 2007. godine je utvrđeno da su „u radnjama Genocida učestvovali Vojska i policija Republike Srpske“. Ove činjenice su u presudama detaljno obrazložene, a radi ilustracije ću navesti samo neke detalje iz Presude: 
    „Počevši оd 12. јula, VRS i MUP Rеpublikе Srpskе razdvaјali su  muškarcе  оd  16  dо  60  ili  70  gоdina  starоsti  оd  njihоvih  pоrоdica... Mnоgi muškarci, bоsanski muslimani iz Srеbrеnicе i njеnе оkоlinе, uključuјući i оnе kојi su pоkušali pоbjеći krоz šumu, bili su pritvоrеni i ubiјеni.“
    Pred domaćim i međunarodnim sudovima su osuđeni mnogi pripadnici MUP-a RS za Genocid i druge zločine. Tako je Ljubomir Borovčanin, nekadašnji zamjenik komandanta Specijalne brigade MUP-a RS osuđen na 17 godina zbog sudjelovanja u zločinu Genocida; Milivoje Ćirković, bivši pripadnik Centra za obuku „Jahorina”, koji djeluje pri MUP-u RS-a, nakon sporazumnog priznanja krivice, osuđen je na pet godina zatvora; Vaso Todorović, bivši pripadnik odreda Specijalne policije Šekovići, nakon sporazumnog priznanja krivice, osuđen na šest godina zatvora; Duško Jević, komandant Centra za obuku „Jahorina“, Brigade Specijalne policije, osuđen na 32 godine zatvora za Genocid, a Mendeljev Đurić, komandir Prve čete Centra za obuku „Jahorina“ na 28 godina zatvora. Također, Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su Marinko Ljepoja i Radoslav Knežević, kao pripadnici prijedorske policije, osuđeni za ubistvo oko 200 civila na Korićanskim stijenama u augustu 1992. a za isti zločin je, na 23 godine zatvora, u odvojenom postupku, osuđen i Saša Zečević.
    Dakle, ovo su historijske činjenice. Da Vlada i MUP nisu ideološki kontaminirani i da su na njihovom čelu ljudi koji ne podržavaju zločince i zločine, ovi zvaničnici i institucije bi se sami ogradili od onih koji su počinili zločine. Nažalost, mi danas možemo govoriti da je sam ministar Lukač eksponent politike, koja je zasnovana na velikodržavnoj ideologiji iz devedesetih, koja je poražena, prvo u Dejtonu, a potom i u Hagu. Očekujemo, u ime žrtava, da se Predsjednik, Vlada i MUP bh. entiteta RS distanciraju od zločina i zločinaca, da otkriju gdje se nalazemasovne grobnice i da pokrenu proces hapšenja počinilaca ratnih zločina.
    Kao predstavnik Bošnjaka u bh. entitetu RS koji je dobio najveću podršku svoga naroda, naroda koji je preživio Genocid i etničko čišćenje, u kojem su sudjelovali i dijelovi MUP-a  ovoga entiteta, zahtijevam izvinjenje od ministra Lukača, zbog vrijeđanja, omalovažavanja i ponižavanja pozicije Potpredsjednika iz bošnjačkog naroda. Od međunarodnih institucija koje kontrolišu i nadgledaju rad policijskih tijela tražim sankcionisanje rukovodstva MUP-a RS zbog neprimjerenog političkog djelovanja i pritisaka na rad demokratski izabranih predstavnika Bošnjaka. Još jednom pozivam Upravni odbor za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini da razmotri sigurnosne aspekte u kojima se odvija život ne-Srba u bh. entitetu RS, da osudi i spriječi opasni izolacionizam koji protiv Bošnjaka provode vlasti RS-a i da, ukoliko se u dogledno vrijeme stanje ne promijeni, pitanja sigurnosti delegira na državni nivo. 
    Pozivam Upravni odbor za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, OHR, Misiciju OSCE u Bosni i Hercegovini i ambasade prijateljskih zemalja da poduzmu sve potrebne korake kako bi se zaustavila diskriminacija, pritisci na Bošnjake i njihove predstavnike i radikalizacija cjelokupnog društva u bh. entitetu RS."
    U potpisu je mr. Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS.