Amela Isanović,

  • DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OBILJEŽEN U ŠVEDSKOJ: Geteborg - Bosna u malom

    Piše: Amela Isanović

    Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine je jedan od onih datuma u povijesti zemlje koji izazove najsnažnije emocije i ponos, ali i bol. Ovaj praznik podsjeti na sve one bolne i krvave trenutke nedavne prošlosti, oživi ratne slike, podsjeti na progonstvo, ali i pokaže da Bosne i Hercegovine itekako ima i bit će još dugo, u srcima,  na usnama, mislima, interesovanjima svih Bosanaca i Hercegovaca, ma gdje živjeli.
     
    Dan nezavisnosti Domovine je jedan od najznačajnijih praznika, koji se obilježava ne samo u Domovini, nego širom svijeta. Nerijetko se u takvim aktivnostima udruže snage, pa to budu zajednički programi različitih udruženja, škola, institucija... Jedna takva manifestacija održana je 4. marta i u Göteborgu. Naime, Savez bh.udruženja ”Integrium” organizirao je centralnu manifestaciju u ovom dijelu Švedske. Manifestacija je podrazumijevala nekoliko aktivnosti: svečanu akademiju, javnu tribinu, te gostoprimstvo delegaciji iz Bosne i Hercegovine. Tribini i svečanoj akademiji su prisustvovali Edin Ramić, ministar za izbjegla i raseljena lica u Federalnoj vladi, Ahmet Sejedić, Zlatni ljiljan, komandant Višegradske brigade i Razim Čolić, zvaničnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH, a svi članovi Komisije za dijasporu. Nakon svečanog programa održana je i javna tribina, na kojoj su gosti pokušali dati odgovore na brojna pitanja okupljenih, a koji se tiču pripreme Zakona o dijaspori, statusa dijaspore i njenog direktnog uključivanja u društveni i politički život Domovine. 







    Izuzetno bogat dvosatni program velikom broju okupljenih je prezentirao najljepše iz naše bogate kulture. Folklorni nastupi najmlađih, interpretiranje sevdalinke, recitali i kolaži učenika osnovnih i srednjih škola, kulturno-umjetničkih društava, udruženja, horova, te prisustvo predstavnika danske dijaspore i pisca Vezuva Bašića, pokazalo je da se vodilo računa o svim segmentima bh. kulture i tradicije. 
    Posebnu draž manifestaciji dalo je uključivanje osnovaca iz domovine u sam projekt. Kao rezultat ranije saradnje ”Integrium” je ugostio sedam osnovaca iz Treće osnovne škole iz Oboraca kod Donjeg Vakufa, koji su boravili u Geteborgu četiri dana i kolažom o Domovini doprinijeli samoj svečanoj akademiji. Najuspješniji učenici svoje škole, na neki način su nagrađeni boravkom u Göteborgu, gdje su osim turističkog obilaska grada imali priliku prisustvovati času bosanskoga jezika, što je za njih bilo svojevrsno iznenađenje. Švedska je jedna od rijetkih zemalja gdje je bosanski uključen u redovni obrazovni sistem. 



    Svečanoj akademiji i bogatom programu prethodila je izložba likovnih radova koju su priredili učenici koji pohađaju nastavu bosanskog jezika u švedskim školama, u organizaciji Språkcentruma, i učenici dvije tuzlanske osnovne skole, ”Solina” i ”Slavinovići” koji su u ovu daleku skandinavsku zemlju poslali preko stotinu ,radova koji su izazvali izuzetnu pažnju posjetitelja. Osim likovnih radova inspirisanih motivima iz Domovine, izložba je sadržavala i radove, brosure, plakate, literarne radove posvećene bosanskom jeziku, koji Bosanci i Hercegovci njeguju u Švedskoj, iako je većina njih iz druge ili čak treće generacije rođenih u Švedskoj. ”Aldrig mer - Nikad više”, KUD ”Behar”, Bosanski kulturni centar, udruženje Đulistan, bosanski ”Radio M” iz Goteborga, Integrium i brojni Bosanci i Hercegovci stoje iza ovog događaja i obećavaju još ovakvih i sličnih projekata. 
  • RAMAZAN U DIJASPORI: Iftari-tradicija i radost Bošnjaka u Geteborgu

    Piše: Amela Isanović

    U tradiciji bosanskih muslimana iftar je prilika da se njeguju rodbinski, dobrosusjedski odnosi,  nerijetko i merhametluk. Kada ste daleko od Domovine, rodnog kraja, iftar dobije i dimenziju više jer se probude emocije, ojača svijest o identitetu a dove upućene Allahu, kao  i nijet nekih budućih aktivnosti, budu nadahnuti Bosnom i brigom za ljude u Bosni i Hercegovini. Tako je bilo i ovog ramazana u Geteborgu. Izvršni odbor Islamske zajednice  Bošnjaka u Geteborgu i Džemat Geteborg, uz svesrdnu pomoć islamske omladine, organizirao je već tradicionalni iftar za više od 250 postača i džematlija.  



    Posebnu  draž organizaciji ovog iftara daje činjenica da je u planiranju  i realizaciji učestvovao veliki broj mladih i djece. Ipak, ova junska noć u džematu ostat će upamćena i po tome što je jacija i teravih-namaz predvodio šesnaestogodišnji hafiz Abdulah Halilović, koji je zvanje hafiza stekao sa samo 13 godina. Iako rođen i živi van Bosne i Hercegovine, na pitanje: ”Odakle si?”, bez ikakve zadrške odgovara: ”Iz Bosne, iz Brčkg”. 




    Džemati Islamske zajednice Švedske, pa tako i džemat iz Geteborga, na čelu sa Sakibom Kenjarom, predsjednikom Izvršnog odbora IZ Švedske, te glavnim imamom u Geteborgu Fuad-ef. Čolićem, izuzetno živo i aktivno rade na organizaciji brojnih događaja. Nedavno su bili domaćini konferencije o bosanskome jeziku i značaju učenja maternjega jezika, redovno provode humanitarne akcije, organiziraju kurseve, promocije, tribine, tako da pouzdano možemo potvrditi da je sinošnji iftar tek jedan u nizu koji će doprinijeti njegovanju islamskih vrijednosti i jačanju bošnjačkog identiteta u Skandinaviji.  
  • ŠVEDSKA: Predstavljena knjiga „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ autora Mehmeda Pargana

    U švedskim gradovima Geteborg i Jenkoping, u seriji razgovora, promocija i predavanja predstavljena je monografija „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ autora Mehmeda Pargana. Dio je to projekta „Čuvari tradicije Bosne i Hercegovine“ koji BMG Bosanska medijska grupa i Udruženje za mir, obrazovanje i kreativnost realiziraju u saradnji sa organzacijama u bosanskohercegovačkoj dijaspori širom svijeta, sa cljem očuvanja tradicije i kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine. Organizator serije promocija u Švedskoj, na inicijativu Sabahete Vehabović, je državna organizacija NBV Geteborg, u saradnji sa Biskopsgorden bibliotekom iz Geteborga i Bosanskohercegovačkim savezom žena Švedske. Promotorica ove nesvakidašnje monografije o tradicionalnim zanatima u Bosni i Hercegovini bila je mr. Amela Isanović, a pasaže iz knjige čitala je Tifa Osmanbegović, koja se također podsjetila na vrijeme kada je bila dijete, oživjevši kroz svoje priče mnoge tradicionalne zanate.

    ________________________________________________________________________________________________________ 


    _________________________________________________________________________________________________________

    U svome obraćanju publici promotorica Amela Isanović je kazala:
    -Rijetko imamo priliku da se susrećemo sa knjigama poput ove. Nastajala je deset godina. Govori o 170 zanata, na preko 460 strana i sa 750 autorskih fotografija, slikajući na taj način onu čarobnu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, kakvu smo naslijedili u pričama svojih majki i očeva, nena i djedova. Takvu Bosnu i Hercegovinu mi nosimo u sebi kao nešto posebno i neodvojivo od nas kuda god da idemo. U drugim zemljama ovakve knjige godinama pripremaju i na njima rade instituti ili velike organizacije. Monografija „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ djelo je novinara i književnika Mehmeda Pargana, koji je proputovao našu domovinu uzduž i poprijeko kako bi zabilježio rad zanatlija, priče, legende, sjećanja... Urednik fotografije u ovom monografiji je međunarodni majstor fotografije Samir Zahirović - kazala je Amela Isanović.
    Promocija u Geteborgu, održana 24. marta 2017. bila je praćena izvedbama sevdalinki i sviranjem na sazu Asima Hodžića, koji je ujedno i graditelj sazova. On je svoje graditeljsko umijeće donio u dijasporu i danas se u Geteborgu bavi izradom najkvalitetnijih sazova od bosanskog javora, te znanje pravljenja i sviranja saza prenosi na mlađe generacije. Sevdalinkama, koje govore o tradiciji, običajima i ljubavi bosanske čaršije, publici su se predstavile i članice hora „Đulistan“, koji okuplja žene iz Bosne i Hercegovine, koje danas borave u Švedskoj. Također, izvrsnim glasom se predstavila i Lutvija Pekić, poznata po upečatljivim i originalnim izvedbama sevdalinki. Publika je mogla probati i tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice, te dugo razgovarati sa autorom i promotorima monografije. 
    U Geteborgu je priređena večer u Bošnjačkom kulturno-sportskom centru Geteborg, gdje se uz prezentaciju tradicionalnih predmeta predstavljeni i neki tipični bosanskohercegovački propizvodi poput boze, koju je pripremao Mirsad Hamidović, te hurmašica, rahatlokuma i bosanske kahve. Razgovor je bio praćen sviranjem saza i sevdalinkama u izvedbi: Asima Hodžića, Lutvije Pekić i Muhameda Hamidovića.

    ___________________________________________________________________________________________________________ 




    ___________________________________________________________________________________________________________

    Prezentaciji monografije „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ u Jenkopingu prisustvovale su predstavnice bosanskohercegovačkih udruženja iz cijele Švedske koje su u ovome gradu 25. marta 2017. prisustvovale Izbornoj skupštini Bosanskohercegovačkog saveza žena Švedske. Tokom razgovora o ovom projektu posjetitelji promocije iskazali su podršku projektima koji doprinose očuvanju kulture i tradicije Bosne i Hercegovine, čuvajući pri tome historijsku notu međunacionalnog suživota, tolerancije i multikulturalizma.
    Govoreći o svom autorskom djelu Mehmed Pargan je rekao:
    -Više od trideset autora fotografije uključeno je u izradu ove monografije koja govori o bh. zanatima kroz historiju. Mnogi zanati su zauvijek nestali. Neki su u ocom trenutku u fazi nestajanja i zato je važno da ih, kao našu nematerijalnu kulturnu baštinu sačuvamo, zaštitimo i omogućimo im trajanje. Ova monografija je pokušaj da se nadomjesti nedostatak jake inicijtive na nivou države, - kazao je autor.
    Autor Mehmed Pargan susreo se i sa učenicima koji u Geteborgu pohađaju nastavu u geteborškim gimnazijama, u organizaciji Spokcentra, a na predmetu Bosanski jezik. Tom prilikom govorio je o vanžosti očuvanja tradicije, potencirajući presudnu važnost očuvanja jezičke tradicije, koja je zapravo temelj bosanskohercegovačkog identiteta. 
    Projekat „Čuvari tradicije Bosne i Hercegovine“ bit će nastavljen u nekoliko gradova Finske.
  • U GETEBORGU UPRILIČENA NESVAKIDAŠNJA IZLOŽBA ENISE GROZDANIĆ: Slikama ispričana povijest jednoga naroda

    Piše: Amela Isanović

    Umjetnost je put i način da se dopre do najvećeg broja ljudi. To je univerzalna istina koja govori više od bilo kojeg verbalnog pokušaja, a ujedno i najbolji, i najrječitiji ambasador jedne zemlje. Bosna i Hercegovina zahvaljujući bh. umjetnicima, prije svega književnicima, likovnim i filmskim umjetnicima, u svijetu umjetnosti ima zapaženo mjesto. Nerijetko smo svjedoci da umjetnici bosanskohercegovačkih korijena izlažu, objavljuju u najvećim svjetskim metropolama. S obzirom da je izvor umjetničke inspiracije često tragedija, progonstvo i bol, umjetnost ima još veću snagu i vrijednost, jer iz tih umjetničkih djela nikada ne progovara osveta i mržnja. Naprotiv, umjetnici to rade na način da ljubav nadvlada sve pa i najveću bol.




    Jedna od onih bh. umjetnica koja se jarkim, vedrim i snažnim bojama suprotstavila ratnim zbivanjima je i Prijedorčanka Enisa Grozdanić, u svijetu slikarstva poznatija kao Eni Grozd.
    Ovih dana, je u Geteborgu u organizaciji švedskog NBV-a, otvorena njena izložba koja se nalazi na svojevrsnoj turneji po gradovima Švedske.
    -”EG umjetnost kroz vrijeme" je izložba Enise Grozdanić, koja je 1994. godine došla iz Bosne i Hercegovine, kao i sama umjetnica, koja je upravo u slikarstvu pronašla svoj put u prevazilaženju traume našeg naroda. Svoja emotivna preživljavanja ratnih zbivanja Enisa je obojila jarkim i snažnim bojama na slikarskom papiru i kistom istakla u prvi plan ženu i njenu životnu snagu - kazala je na otvaranju izložbe Sabaheta Vehabović, Podrinjka, koja je i zaslužna za njenu postavku u Kući kulture na Frolundi. 



    Posjetitelji izložbe imali su priliku uživati u slikama, maskama, instalacijama ove umjetnice koja je na sebi svojestven način izrazila svoj unutarnji svijet u koji je utkala ratnu bol, sliku svijeta i sebe, pozitivizam koji joj pomaže da se bori protiv okrutnosti rata, ratnih slika i praznine koja je nestala ubijanjem, gubitkom ne samo dragih prijatelja nego i padanjem maski s lica onih koji su devedesetih godina stali na stranu krvnika. 



    -Ovo je moj način da živim sa svojim bolom, sa traumom. Ovo je moja staza bijega od laži i prevara. Sve moje slike su moji snovi, a sanjam puno. Sanjam majku, dom, sanjam i sva ona lica s kojih su pale maske ljudskosti. Čak i njih sanjam u bojama. U mojim snovima su  pozelenjeli od srama, zbog onoga što su učinili meni i  mome narodu. Svaku moju izložbu prati umjetnička instalacija ubijenih beba, ubijene mladosti, koja ima dvojako značenje. Simboliše ubijene, ali i svu onu djecu ubijenu ili rođenu činom silovanja - rekla je između ostalog u svom obraćanju sama umjetnica koja je i najavila školu slikanja za sve zainteresirane. 
    Ova izložba je samo jedna od aktivnosti bh.državljana u ovoj skandinavskoj zemlji u kojoj su građani Bosne i Hercegovine, nakon jednog istraživanja na saveznom nivou, prepoznati kao najobrazovanija i najbolje etablirana useljenička grupa. 


    (Podrinje.Online)