Amela Isanović,

  • AMELA ISANOVIĆ - BOSANSKI DA TI GOVORIM: (po)nešto o bosanskome u povodu Dana maternjega jezika

    Piše: mr. Amela Isanović

    Prije nego što kažem nešto o jeziku, hoću da vam ispričam priču o 95-godišnjaku koji je obnavljao svoj voćnjak. Taj starac je, iako usporen i u poznim godinama, sadio nove voćke upravo u trenutku kada je cestom prolazio jedan bogataš u pratnji svojih  podanika. U jednom trenutku bogataš je čuo sluge kako govore: ”Vidi onog starca, umjesto da odmara u starosti, on sadi voće! Pa, šta to on misli? Koliko dugo misli da će živjeti? Zar misli da će dočekati da ovo novo voće počne rađati? Zna li da jabukama treba i nekoliko godina da daju prve plodove? Umrijet će prije nego što okuci voćku!” 


    mr. Amela Isanović

    Starac je bio dobrog zdravlja i dobrog sluha pa ih je jasno čuo. Okrenuo se i rekao: ”A šta bismo mi danas jeli? Kojim voćem bismo se sladili da neki drugi starci, nekada prije, nisu sadili voće? A šta će moji potomci, moji unuci i njihovi unuci, jesti ako ja ne obnovim voćnjak?” 
    Bogataš je sa zanimanjem ispratio razgovor i naredio da mu pozovu starca. Kada je starac prišao, bogataš je izvadio kesu sa zlatnicima i rekao: ”Mudro zboriš starče! Ovo je nagrada za tvoju mudrost.” 
    Na to je starac zahvalno klimnuo glavom, okrenuo se slugama rekavši: ”Vidite, moje voće je već počelo da rađa, već mi je dalo plodove, zaradio sam!” 
    Na to se bogataš zvonko nasmija dobacivši mu još jednu kesu zlatnika, što je bio povod da se mudri starac opet obrati slugama: ”Vidite, moje voće, ove, prve godine, već dva puta rodilo!” 
     E, pa tako vam je to i s jezikom. Niko od nas nije dovoljno star da ne bi učio, čuvao i njegovao jezik. Kao što mi ubiremo plodove jezičkog rasadnika onih koji su živjeli prije nas, tako smo obavezni njegovati taj raskošni, plodni, raspjevani rasadnik (bosanskoga) jezika za one koji će doći poslije nas. Ništa, ama baš ništa ne smije biti izgovor tome poslu. Ni socijalna kriza, ni politička situacija, ni odlazak, ni ostanak… Ništa!
    Možda se pitate ko sam ja da vam mudrujem, pričam i dokle ću vam pričati isto i o istom? 
    Neko bi rekao da sam pričalica, brbljivica, da sam jezikara ili jezičarka… Kako god, nikad i nikako mi ne može dosaditi pričati o bosanskom i na bosanskom. Koliko god pisala, rekla, učinila, uvijek mi se čini da je malo, da bi trebalo još, da MORAM, da je to moja obaveza, misija… Kako god. A kako i ne bih? Bosanski jezik je unjedrio hiljadugodišje bogatstvo, unjedrio ga u epitafima, poveljama, sevdalinkama, frazama, izrekama, baladama, anegdotama... U jeziku i jezikom je sačuvan miris djetinjstva, šapat majke, amanet oca, prosidba ženika, izjava ljubavi, priznanje krivice, proglašenje pobjednika, rođendanska čestitka, zakletva zemlji... Jezik je u osmijehu, u zagrljaju, u dodiru… Sve je jezik. Jezik je i vrisak radosti, krik tuge, oprost i kletva. Jezik je žila kucavica jednog naroda, svakog pojedinca. Ne postoji ništa ljudskom rukom stvoreno što može slikovitije i potpunije prenijeti sliku, zvuk. osjećaj… Ništa kao jezik – maternji jezik, a čini mi se ništa kao moj, BOSANSKI jezik. Onaj isti na kojem su nas, kako reče pjesnik ”njihale naše majke pjevajući  nježne uspavanke”, onaj isti na kojem je Edin Hasanović, najbolji mladi ”njemački” glumac vrisnuo u eter: ”Evo ga, mama!”, u trenutku kada su milioni očiju bile uprte u njega a on primao preatižno priznanje, onaj isti na kojem Zlatan Ibrahimović (iako ga jedva govori) reaguje (čitaj psuje) u trnutku kad ga emocija ponese, onaj isti na kojem je Danis Tanović poklonio Oskara svojoj zemlji u srcu filmskoga svijeta, onaj isti na kojem je pjesnik napisao Eminu, onaj isti na kojem je prije skoro jednog milenijuma napisana Humačka ploča ili Povelja Kulina Bana… Onaj isti na kojem širom svijeta ”rođeni Šveđani, Francuzi, Amerikanci” pjevaju ”Bosnom behar probeharao”… Eh, o tom bosanskom ja ne mogu da šutim. Eh, o tom bosanskom ja neću da šutim.  A i kako bih? Tim istim jezikom pretvorenim u prljavo političko oružje hoće da mi kažu da ga nema i da ga nije bilo, tim istim jezikom hoće da ga zatru da bi se zatrlo bosanstvo… E, pa ne dam! Ne dam! Pričat ću na bosanskom i o bosanskom, jer to je moj MATERNJI JEZIK. Jer je to moj voćnjak, jer to dugujem(o) našim potomcima, našim precima. Ne znam ni sama kome više. 
    E, pa, u to ime, u ime svih onih njeguju svoj maternji jezik ma kako se zvao, u ime svih koji njeguju i osjećaju to bogatsvo jezika: sretan vam 21. februar, Dan maternjega jezika! 
  • DAN NEZAVISNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OBILJEŽEN U ŠVEDSKOJ: Geteborg - Bosna u malom

    Piše: Amela Isanović

    Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine je jedan od onih datuma u povijesti zemlje koji izazove najsnažnije emocije i ponos, ali i bol. Ovaj praznik podsjeti na sve one bolne i krvave trenutke nedavne prošlosti, oživi ratne slike, podsjeti na progonstvo, ali i pokaže da Bosne i Hercegovine itekako ima i bit će još dugo, u srcima,  na usnama, mislima, interesovanjima svih Bosanaca i Hercegovaca, ma gdje živjeli.
     
    Dan nezavisnosti Domovine je jedan od najznačajnijih praznika, koji se obilježava ne samo u Domovini, nego širom svijeta. Nerijetko se u takvim aktivnostima udruže snage, pa to budu zajednički programi različitih udruženja, škola, institucija... Jedna takva manifestacija održana je 4. marta i u Göteborgu. Naime, Savez bh.udruženja ”Integrium” organizirao je centralnu manifestaciju u ovom dijelu Švedske. Manifestacija je podrazumijevala nekoliko aktivnosti: svečanu akademiju, javnu tribinu, te gostoprimstvo delegaciji iz Bosne i Hercegovine. Tribini i svečanoj akademiji su prisustvovali Edin Ramić, ministar za izbjegla i raseljena lica u Federalnoj vladi, Ahmet Sejedić, Zlatni ljiljan, komandant Višegradske brigade i Razim Čolić, zvaničnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH, a svi članovi Komisije za dijasporu. Nakon svečanog programa održana je i javna tribina, na kojoj su gosti pokušali dati odgovore na brojna pitanja okupljenih, a koji se tiču pripreme Zakona o dijaspori, statusa dijaspore i njenog direktnog uključivanja u društveni i politički život Domovine. 







    Izuzetno bogat dvosatni program velikom broju okupljenih je prezentirao najljepše iz naše bogate kulture. Folklorni nastupi najmlađih, interpretiranje sevdalinke, recitali i kolaži učenika osnovnih i srednjih škola, kulturno-umjetničkih društava, udruženja, horova, te prisustvo predstavnika danske dijaspore i pisca Vezuva Bašića, pokazalo je da se vodilo računa o svim segmentima bh. kulture i tradicije. 
    Posebnu draž manifestaciji dalo je uključivanje osnovaca iz domovine u sam projekt. Kao rezultat ranije saradnje ”Integrium” je ugostio sedam osnovaca iz Treće osnovne škole iz Oboraca kod Donjeg Vakufa, koji su boravili u Geteborgu četiri dana i kolažom o Domovini doprinijeli samoj svečanoj akademiji. Najuspješniji učenici svoje škole, na neki način su nagrađeni boravkom u Göteborgu, gdje su osim turističkog obilaska grada imali priliku prisustvovati času bosanskoga jezika, što je za njih bilo svojevrsno iznenađenje. Švedska je jedna od rijetkih zemalja gdje je bosanski uključen u redovni obrazovni sistem. 



    Svečanoj akademiji i bogatom programu prethodila je izložba likovnih radova koju su priredili učenici koji pohađaju nastavu bosanskog jezika u švedskim školama, u organizaciji Språkcentruma, i učenici dvije tuzlanske osnovne skole, ”Solina” i ”Slavinovići” koji su u ovu daleku skandinavsku zemlju poslali preko stotinu ,radova koji su izazvali izuzetnu pažnju posjetitelja. Osim likovnih radova inspirisanih motivima iz Domovine, izložba je sadržavala i radove, brosure, plakate, literarne radove posvećene bosanskom jeziku, koji Bosanci i Hercegovci njeguju u Švedskoj, iako je većina njih iz druge ili čak treće generacije rođenih u Švedskoj. ”Aldrig mer - Nikad više”, KUD ”Behar”, Bosanski kulturni centar, udruženje Đulistan, bosanski ”Radio M” iz Goteborga, Integrium i brojni Bosanci i Hercegovci stoje iza ovog događaja i obećavaju još ovakvih i sličnih projekata. 
  • NEFORMALNI AMBASADORI BOSNE I HERCEGOVINE - BH. UDRUŽENJA: Sekcija Fatima Gunić

    Sekcija žena ”Fatima Gunić” sa sjedištem u Geteborgu je jedno od onih udruženja/sekcija koje u kontinuitetu djeluje više od dvadeset godina. Kako ističu, naziv sekcije se nametnuo sam jer je rahmetli Fatima Gunić, učiteljica koja je stradala u opkoljenom Sarajevu zajedno sa svojim učenicima, simbol ženske hrabrosti, ustrajnosti i uloge u životu djece, porodice, društva. 


    ”Žena je ta koja nikada ne odstupa, ni kada je najteže” je moto koji ih vodi sve ove godine.
    Vođene tom idejom, osnovale su sekciju da bi nastavile borbu na očuvanju identiteta, na afirmaciji žene, ali i da bi jedna drugoj bile podrška i motivacija. Iza ovog udruženja je organizacija desetine javnih događaja kao što su skupštine Saveza bh.udruženja Švedske, izložbe, promocije, radionice, predavanja, putovanja, susreti i druženja aktivista ne samo u Švedskoj, nego i šire… Kroz svoj rad njeguju sve pozitivne vrijednosti, njeguju bosanski jezik, tradiciju, sevdalniku... Već dvadeset godina sastaju se svakih petnest dana, odžavajući ne samo tradiciju okupljanja nego i uključenost u sve tokove i dešavanja u domovini i Švedskoj. Skoro da nema aktivnsoti koju nisu podržale, afirmisale ili bile suorganizatori, i u tome ne posustaju, iako se neke članice i u devetoj deceniji života.
    Jedna od posljednjih aktivnosti koju su organizovali je i predavanje ”Sevdalinka, pjesma zbog koje se plače”. Uz podršku NBV-a, Trezvenjačkog obrazovnog saveza, nastavljaju s afirmacijom bh.kulture, tradicije, književnost a s akcentom na sevdalinku, jer mnoge od članica sekcije ”Fatima Gunić” važe kao vrsne interpretatorice sevdaha.

    -Iako je susret planiran kao predavanje, ističe Amela Isanović, magistrice bosanskoga jezika - susret je izrastao u emotivnu, divnu i okrepljujuću razmjenu saznanja, iskustava, emocija, sjećanja. Posebno je bilo zanimljivo slušati gospođu Muneveru, njena sjećanja na susrete s Šantićevom Eminom u Mostaru, tom legendarnom pričom o platonskog ljubavi umjetnika prema mostarskoj djevojci.”
    Na predavanju je istaknuta potreba i obaveza svih nas da mlađe generacije, one koje dolaze učimo sevdahu, učimo o bosanskohercegovačkoj tradiciji, književnosti i umjetnosti uopće.
    Kao što to uvijek i biva, susret je završen planiranjem daljih aktivnosti koje između ostalog uključuju i poštivanje prava i obaveze na Izbore 2018 u BiH.
  • RAMAZAN U DIJASPORI: Iftari-tradicija i radost Bošnjaka u Geteborgu

    Piše: Amela Isanović

    U tradiciji bosanskih muslimana iftar je prilika da se njeguju rodbinski, dobrosusjedski odnosi,  nerijetko i merhametluk. Kada ste daleko od Domovine, rodnog kraja, iftar dobije i dimenziju više jer se probude emocije, ojača svijest o identitetu a dove upućene Allahu, kao  i nijet nekih budućih aktivnosti, budu nadahnuti Bosnom i brigom za ljude u Bosni i Hercegovini. Tako je bilo i ovog ramazana u Geteborgu. Izvršni odbor Islamske zajednice  Bošnjaka u Geteborgu i Džemat Geteborg, uz svesrdnu pomoć islamske omladine, organizirao je već tradicionalni iftar za više od 250 postača i džematlija.  



    Posebnu  draž organizaciji ovog iftara daje činjenica da je u planiranju  i realizaciji učestvovao veliki broj mladih i djece. Ipak, ova junska noć u džematu ostat će upamćena i po tome što je jacija i teravih-namaz predvodio šesnaestogodišnji hafiz Abdulah Halilović, koji je zvanje hafiza stekao sa samo 13 godina. Iako rođen i živi van Bosne i Hercegovine, na pitanje: ”Odakle si?”, bez ikakve zadrške odgovara: ”Iz Bosne, iz Brčkg”. 




    Džemati Islamske zajednice Švedske, pa tako i džemat iz Geteborga, na čelu sa Sakibom Kenjarom, predsjednikom Izvršnog odbora IZ Švedske, te glavnim imamom u Geteborgu Fuad-ef. Čolićem, izuzetno živo i aktivno rade na organizaciji brojnih događaja. Nedavno su bili domaćini konferencije o bosanskome jeziku i značaju učenja maternjega jezika, redovno provode humanitarne akcije, organiziraju kurseve, promocije, tribine, tako da pouzdano možemo potvrditi da je sinošnji iftar tek jedan u nizu koji će doprinijeti njegovanju islamskih vrijednosti i jačanju bošnjačkog identiteta u Skandinaviji.  
  • ŠVEDSKA: Predstavljena knjiga „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ autora Mehmeda Pargana

    U švedskim gradovima Geteborg i Jenkoping, u seriji razgovora, promocija i predavanja predstavljena je monografija „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ autora Mehmeda Pargana. Dio je to projekta „Čuvari tradicije Bosne i Hercegovine“ koji BMG Bosanska medijska grupa i Udruženje za mir, obrazovanje i kreativnost realiziraju u saradnji sa organzacijama u bosanskohercegovačkoj dijaspori širom svijeta, sa cljem očuvanja tradicije i kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine. Organizator serije promocija u Švedskoj, na inicijativu Sabahete Vehabović, je državna organizacija NBV Geteborg, u saradnji sa Biskopsgorden bibliotekom iz Geteborga i Bosanskohercegovačkim savezom žena Švedske. Promotorica ove nesvakidašnje monografije o tradicionalnim zanatima u Bosni i Hercegovini bila je mr. Amela Isanović, a pasaže iz knjige čitala je Tifa Osmanbegović, koja se također podsjetila na vrijeme kada je bila dijete, oživjevši kroz svoje priče mnoge tradicionalne zanate.

    ________________________________________________________________________________________________________ 


    _________________________________________________________________________________________________________

    U svome obraćanju publici promotorica Amela Isanović je kazala:
    -Rijetko imamo priliku da se susrećemo sa knjigama poput ove. Nastajala je deset godina. Govori o 170 zanata, na preko 460 strana i sa 750 autorskih fotografija, slikajući na taj način onu čarobnu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, kakvu smo naslijedili u pričama svojih majki i očeva, nena i djedova. Takvu Bosnu i Hercegovinu mi nosimo u sebi kao nešto posebno i neodvojivo od nas kuda god da idemo. U drugim zemljama ovakve knjige godinama pripremaju i na njima rade instituti ili velike organizacije. Monografija „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ djelo je novinara i književnika Mehmeda Pargana, koji je proputovao našu domovinu uzduž i poprijeko kako bi zabilježio rad zanatlija, priče, legende, sjećanja... Urednik fotografije u ovom monografiji je međunarodni majstor fotografije Samir Zahirović - kazala je Amela Isanović.
    Promocija u Geteborgu, održana 24. marta 2017. bila je praćena izvedbama sevdalinki i sviranjem na sazu Asima Hodžića, koji je ujedno i graditelj sazova. On je svoje graditeljsko umijeće donio u dijasporu i danas se u Geteborgu bavi izradom najkvalitetnijih sazova od bosanskog javora, te znanje pravljenja i sviranja saza prenosi na mlađe generacije. Sevdalinkama, koje govore o tradiciji, običajima i ljubavi bosanske čaršije, publici su se predstavile i članice hora „Đulistan“, koji okuplja žene iz Bosne i Hercegovine, koje danas borave u Švedskoj. Također, izvrsnim glasom se predstavila i Lutvija Pekić, poznata po upečatljivim i originalnim izvedbama sevdalinki. Publika je mogla probati i tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice, te dugo razgovarati sa autorom i promotorima monografije. 
    U Geteborgu je priređena večer u Bošnjačkom kulturno-sportskom centru Geteborg, gdje se uz prezentaciju tradicionalnih predmeta predstavljeni i neki tipični bosanskohercegovački propizvodi poput boze, koju je pripremao Mirsad Hamidović, te hurmašica, rahatlokuma i bosanske kahve. Razgovor je bio praćen sviranjem saza i sevdalinkama u izvedbi: Asima Hodžića, Lutvije Pekić i Muhameda Hamidovića.

    ___________________________________________________________________________________________________________ 




    ___________________________________________________________________________________________________________

    Prezentaciji monografije „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ u Jenkopingu prisustvovale su predstavnice bosanskohercegovačkih udruženja iz cijele Švedske koje su u ovome gradu 25. marta 2017. prisustvovale Izbornoj skupštini Bosanskohercegovačkog saveza žena Švedske. Tokom razgovora o ovom projektu posjetitelji promocije iskazali su podršku projektima koji doprinose očuvanju kulture i tradicije Bosne i Hercegovine, čuvajući pri tome historijsku notu međunacionalnog suživota, tolerancije i multikulturalizma.
    Govoreći o svom autorskom djelu Mehmed Pargan je rekao:
    -Više od trideset autora fotografije uključeno je u izradu ove monografije koja govori o bh. zanatima kroz historiju. Mnogi zanati su zauvijek nestali. Neki su u ocom trenutku u fazi nestajanja i zato je važno da ih, kao našu nematerijalnu kulturnu baštinu sačuvamo, zaštitimo i omogućimo im trajanje. Ova monografija je pokušaj da se nadomjesti nedostatak jake inicijtive na nivou države, - kazao je autor.
    Autor Mehmed Pargan susreo se i sa učenicima koji u Geteborgu pohađaju nastavu u geteborškim gimnazijama, u organizaciji Spokcentra, a na predmetu Bosanski jezik. Tom prilikom govorio je o vanžosti očuvanja tradicije, potencirajući presudnu važnost očuvanja jezičke tradicije, koja je zapravo temelj bosanskohercegovačkog identiteta. 
    Projekat „Čuvari tradicije Bosne i Hercegovine“ bit će nastavljen u nekoliko gradova Finske.
  • U GETEBORGU UPRILIČENA NESVAKIDAŠNJA IZLOŽBA ENISE GROZDANIĆ: Slikama ispričana povijest jednoga naroda

    Piše: Amela Isanović

    Umjetnost je put i način da se dopre do najvećeg broja ljudi. To je univerzalna istina koja govori više od bilo kojeg verbalnog pokušaja, a ujedno i najbolji, i najrječitiji ambasador jedne zemlje. Bosna i Hercegovina zahvaljujući bh. umjetnicima, prije svega književnicima, likovnim i filmskim umjetnicima, u svijetu umjetnosti ima zapaženo mjesto. Nerijetko smo svjedoci da umjetnici bosanskohercegovačkih korijena izlažu, objavljuju u najvećim svjetskim metropolama. S obzirom da je izvor umjetničke inspiracije često tragedija, progonstvo i bol, umjetnost ima još veću snagu i vrijednost, jer iz tih umjetničkih djela nikada ne progovara osveta i mržnja. Naprotiv, umjetnici to rade na način da ljubav nadvlada sve pa i najveću bol.




    Jedna od onih bh. umjetnica koja se jarkim, vedrim i snažnim bojama suprotstavila ratnim zbivanjima je i Prijedorčanka Enisa Grozdanić, u svijetu slikarstva poznatija kao Eni Grozd.
    Ovih dana, je u Geteborgu u organizaciji švedskog NBV-a, otvorena njena izložba koja se nalazi na svojevrsnoj turneji po gradovima Švedske.
    -”EG umjetnost kroz vrijeme" je izložba Enise Grozdanić, koja je 1994. godine došla iz Bosne i Hercegovine, kao i sama umjetnica, koja je upravo u slikarstvu pronašla svoj put u prevazilaženju traume našeg naroda. Svoja emotivna preživljavanja ratnih zbivanja Enisa je obojila jarkim i snažnim bojama na slikarskom papiru i kistom istakla u prvi plan ženu i njenu životnu snagu - kazala je na otvaranju izložbe Sabaheta Vehabović, Podrinjka, koja je i zaslužna za njenu postavku u Kući kulture na Frolundi. 



    Posjetitelji izložbe imali su priliku uživati u slikama, maskama, instalacijama ove umjetnice koja je na sebi svojestven način izrazila svoj unutarnji svijet u koji je utkala ratnu bol, sliku svijeta i sebe, pozitivizam koji joj pomaže da se bori protiv okrutnosti rata, ratnih slika i praznine koja je nestala ubijanjem, gubitkom ne samo dragih prijatelja nego i padanjem maski s lica onih koji su devedesetih godina stali na stranu krvnika. 



    -Ovo je moj način da živim sa svojim bolom, sa traumom. Ovo je moja staza bijega od laži i prevara. Sve moje slike su moji snovi, a sanjam puno. Sanjam majku, dom, sanjam i sva ona lica s kojih su pale maske ljudskosti. Čak i njih sanjam u bojama. U mojim snovima su  pozelenjeli od srama, zbog onoga što su učinili meni i  mome narodu. Svaku moju izložbu prati umjetnička instalacija ubijenih beba, ubijene mladosti, koja ima dvojako značenje. Simboliše ubijene, ali i svu onu djecu ubijenu ili rođenu činom silovanja - rekla je između ostalog u svom obraćanju sama umjetnica koja je i najavila školu slikanja za sve zainteresirane. 
    Ova izložba je samo jedna od aktivnosti bh.državljana u ovoj skandinavskoj zemlji u kojoj su građani Bosne i Hercegovine, nakon jednog istraživanja na saveznom nivou, prepoznati kao najobrazovanija i najbolje etablirana useljenička grupa. 


    (Podrinje.Online)