Bijeljina,

  • MAESTRO I HARMONIKA: Muzičar svjetske klase, Bijeljinac Nihad Hrustanbegović, održat će koncert u rodnom gradu

    U četvrtak 4. maja 2017. godine Nihad Hrustanbegović, svjetski majstor harmonike, održaće koncert u Bijeljini, u velikoj sali Centra za kulturu. Bijeljinska publika imaće priliku da čuje izvedbu koja je proslavila bijeljinskog muzičara – “Četiri godišnja doba” Antonija Vivaldija, piše novinar Jusuf Trbić za portal Preporod Bijeljina. Ovo djelo slavnog italijanskog majstora Nihad Hrustanbegović je prvi u svijetu odsvirao u potpunosti na harmonici, i za to dobio izuzetne kritike. Pored ostalih, čuveni muzički kritičar Ludwig van Mechelen dao je prvi put jednom harmonikaškom albumu svih pet zvjezdica, i napisao da je Hrustanbegović postao Vivaldi. Ovo djelo je, pored ostalih, imala priliku da vidi i francuska publika tokom petomjesečne turneje, a maestro će uskoro nastupiti i  u centru Pariza, u Napoleonovoj katedrali La Madellaine. U našoj zemlji je imao koncerte u Tuzli, Zenici, Mostaru i  Brčkom, a nedavno je Vivaldija svirao u novosadskoj sinagogi, i u Sarajevu, na zatvaranju Sarajevske zime.
    Nihad Hrustanbegović je snimio osam albuma, na kojima svira muziku velikih kompoziotora, ali i svoju sopstvenu, majstor je na klasičnoj harmonici i pijanista, autor filmske muzike, a uspješno je povezao klasiku i sevdah, što će čuti i bijeljinska publika. Odsvirao je više od hiljadu koncerata u najvećim evropskim dvoranama, a nastupao je zajedno s najvećim muzičkim zvijezdama, poput Al di Meole ili Grejs Džons. O njegovom umijeću najbolje govore naslovi svjerskih listova. Evo nekih od njih : “Ono što je Pablo Kazals učinio za emancipaciju violončela, Astor Pjacola za bandoneon, Nihad Hrustanbegović čini za harmoniku” (holandski Trouw)); “Jedan od najboljih harmonikaša na svijetu” ( holandski Het Parool i kanadski CBS); “Performans na najvećem nivou” ( francuski La Montagne); “Čudo” ( francuski Le Progres); “Tresla se katedrala Naše Gospe od vibracija harmonike” ( francuski L*Eveil)…Hrustanbegović je sedam puta svirao u čuvenoj amsterdamskoj dvorani Koncertbau, a na njegove koncerte dolazila je i holandska kraljica.
    Bijeljinci će 4. maja imati rijetku priliku da osjete dah velikog svijeta i čuju muziku najviše klase. Pozivamo ih da zajedno pozdravimo našeg maestra na prvom njegovom koncertu u rodnom gradu.
  • Podrinje neće imati značajnije koristi od brze ceste Sarajevo-Beograd

    Piše: Mehmed Pargan

    Komunikcijska povezanost bosanskog Podrinja sa ostatkom Bosne i Hercegovine mogla bi u narednim godinama biti znatno popravljena. Trenutno se od graničnih prijelaza u Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu i Višegradu, odnosno iz gradova koji gravitiraju granici, prema unutrašnjosti vozi relativno lošim putevima, građenim u periodu poslijeratne izgradnje sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Pored toga, decenijama se planiralo i ukazivalo na potrebu komunikacijskog otvaranja Bosne i Hercegovine prema istoku. U tom pravcu, najznačajnijom se smatra izgradnja dobre saobraćajne veze između Sarajeva i Beograda. Nedavno je najavljena realizacija ovoga projekta, uz finansijsku podršku Vlade Republike Turske.
    BIJELJINA, ZVORNIK, BRATUNAC... 
    Ideja o gradnji brze ceste koja bi povezala glavne gradove dvije susjedne zemlje postojala je odavno, ali su povijesni događaji tu ideju stavili u drugi plan. Tek je nedavno, krajem 2016. godine, na inicijativu Mirka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Rasima Ljajića, ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije, ponovno u žižu interesovanja stavljen projekat izgradnje brze ceste Sarajevo-Beograd. Vlada Republike Turske izrazila je namjeru da finansira ovaj projekat, a da Beograd i Sarajevo definiraju trasu kojom će saobraćajnica prolaziti.
    Postojalo je niz mogućnosti koje bi se pojavile kao prijedlog rješenja ove dileme. U startu je vođeno računa o tome koliko će iznositi troškovi i u kojoj mjeri je moguće iskoristiti postojeću putnu infrastrukturu. Varijanta spajanja ceste na prijelazu kod Bijeljine možda je bila najjeftinija. Već duže vrijeme se govori o brzoj cesti Tuzla-Brčko-Orašje, tako da bi spjanje ceste Bijeljina Brčko i dalji izlaz na Koridor Vc bilo dugoročno rješavanje brojnih problema na sjeveru Bosne i Hercegovine. Druga varijanta je bilo spajanje kod Zvornika, što bi otvorilo cjelo srednje Podrinje i većim dijelom spasilo tuzlansku regiju, jer bi je otvorilo i spojilo vjerovatno u okolini Kladnja sa novom brzom cestom. Međutim, i ova varijanta je odbačena, čime je tuzlanska regija opet ostala relativno izolovana. 
    Treća opcija je bilo spajanje u Bratuncu. Posljednjih godinu dana traju radovi na izgradnji novoga mosta preko Drine, tako da se očekivalo da bi upravo na taj način bile smanjene investicije, a izgrađena saobraćajnica koja bi bila spas i regiji Srebrenice, Zvornika, ali i Tuzle. 
    Međutim, prema riječima Ismira Juska, ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, spojna tačka ceste koja će voditi kroz Bosnu i Hercegovinu i kroz Srbiju bit Višegrad. Postoje dvije varijante kojima će cesta od Višegrada vodti prema Srajevu. Jedna je postojećom cestom prema Sokocu i dalje prema Sarajevu, a druga je da cesta ide od Višegrada, preko Podhranjenskog potoka i tunela Hranjen prema Prači, zatim Palama i Sarajevu. 
    Sa stanovišta korisnosti ove saobraćajnice stanovništvu koje gravitira područjima kojima ona prolazi u Bosni i Hercegovini, čini se da je izabrana ona varijanta koja je najlošija, jer na ovoj komunikaciji živi najmanji broj stanovništva, jedva 100.000 ljudi. Pored toga, postoji tendencija dodatnog iseljavanja sa toga prostora, što ovu brzu cestu ne čini toliko važnom za podrinjske krajeve u Bosni i Hercegovini. Mnogo više će dobiti srbijanski gradovi. Uz ovu saobraćanicu, između Višegrada i Beograda živi skoro milion ljudi.  
    KAKVIM PUTEVIMA SE VOZIMO U PODRINJU?
    Prema trenutnim informacijama odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine neće biti promijenjena. Portal PodrinjeOnline napravio je kratak pregled stanja putne infrastrukture kojom raspolaže Podrinje iz čeha se jasno može vidjeti postojanje potrebe da država Bosna i Hercegovina obrati veću pažnju na ovo područje.
    Saobraćanica koja Bijeljinu povezuje sa područjem Brčkog, a dalje prema Banja Luci magistralni je put visokog stepena opterećenja, tako da se za bilo koji ozbiljnije planirani transport bolje odlučiti na putovanje auto-cestom kroz Hrvatsku i ponovni ulazak u Bosnu i Hercegovinu. Prema Tuzli, iz Bijeljine vodi saobraćajnica M-18, međutim, ona u zoni Majevice ulazi u planinski pojas, koji je nesiguran i nekoliko mjeseci u godini opterećen je snjegovima, klizištima i odronima. Sličnog kvaliteta je i saobraćanica M-4, koja Zvornik povezuje sa Tuzlom. Prevoj Crni Vrh, zatim velika gustoća saobraćaja između Tuzle i Kalesije, ovu saobraćajnicu preporučuju za izbjegavanje ili zaobilaženje. Posljednjih godina se dionica od 25 kilometara, od ulaza u Kalesiju, do izlaza iz Tuzle, na lokaciji Šićki Brod, prelazi skoro sat vremena, a opterećenst saobraćajnice Tuzla-Doboj, dodatno ovoj ruti daje nisku ocjenu funkcionalnosti. Iz Zvornika se južno, preko Drinjače-Konjević Polja-Milića i Vlasenice može prema Sarajevu na dva načina: saobraćajnicom M-19 preko Han-Pijeska i Romanije, odnosno izlaskom na saobraćajnicu M-18 kod Kladnja, i nastavljanjem preko Karaule i Olova. Ove dvije opcije su jedine mogućnosti građana Bratunca, Srebrenice, Vlasenice, Milića... S tim što oni imaju na raspolaganju i regionalni put koji preko Šekovića povezuje ovaj kraj sa Kalesijom i Tuzlom.
    U gornjem toku rijeke Drine građani Rogatice, Višegrada, Foče, Čajnića, Rudog i Goražda usmjereni su prema Sarajevu nešto kvalitetnijim i manje opterećnim saobraćajnicama. Iz Foče se saobraća preko Miljevine i Trnova relativno dobro očuvanom saobraćajnicom M-18, ali i ona plazi kroz planinske predjele, pa se često pribjegava saobraćanici M-20 preko Goražda, koja se u Prači spaja sa magistralnim putem M-5 Višegrad-Sarajevo. Upravo će ova saobraćajnica, koja je u relativno dobrom stanju, biti baza za novu brzu cestu koja vodi prema Sarajevu.
    Izgradnja putnih komunikacija i općenito infrastrukture, od posebne je važnosti za svaku zemlju. Međutim, dugoročno strateško planiranje mora biti presudno. Odluka da li će brza cesta Sarajevo-Beograd ići preko Višegrada ili nekog drugog grada u Podrinju, morala je biti dugo i brižno planirana. Na taj način bi se izbjegla svaka mogućnost pogreške.
  • Poslovni uspjesi – „Semberka-Janja“ krenula punim kapacitetom

    Ekonomski potencijal donjeg Podrinja i Semberije desetljećima je baziran na intenzivnom razvoju poljoprivrede. Plodno zemljište i ravničarski predjeli utjecali su na način življenja i razvoja naselja. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja na području Bijeljine i Janje organizirana je kroz poljoprivredna dobra i zadruge, što je osiguravalo dostiznje najviših prinosa, na temelju znanja i iskustava ovdašnjih poljoprivrednika. Da bi se ta proizvodnja ustabilila i osigurao plasman česte pojave viškova proizvoda, 1980. godine izgrađena je i puštena u rad tvornica sušenog voća i povrća „Semberka“ Janja. Godišnji kapacitet tvornice bila je prerada 10 do 12 hiljada tona svježeg povrća, od čega se dobijalo 1.200 tona sušenog voća i povrća. Te količine su bile relativno velike tako da su nerijetko zbog nedostatka povrća značajne količine dovožene iz Vojvodine. Tvornica je postala generator razvoja poljoprivrede u ovim krajevima. Najveći udio u preradi uzimali su mrkva, pastrnjak, peršun, krompir, crni luk i dr. „Semberka“ je proizvodila visokokvalitetni UPI začin na bazi sušenoga povrća. Značajne količine sušenoga povrća plasirane su u „Podravku“ i „Vispak“. 

    Krajem devedesetih godina prošloga stoljeća „Semberka“ je, sa značajnim potencijalom, smatrana kao bitan faktor za doprinos povratku stanovništva na ovo područje. Tako su provedene pripreme i u nekoliko navrata se pokušala pokrenuti proizvodnja. Sušeno povrće i začini vosoke kvalitete proizvođeni su ali oni nisu uspjeli pronaći put do tržišta, koje je zadnjih dvije i pol decenije zasićeno drugim začinima. Stoga je tek u drugoj polovici 2016. godine tuzlanska kompanija „Bingo“, ulažući značajna sredstva u „Semberku“, osigurala kontinuitet proizvodnje i plasmana kroz svoju mrežu trgovinskih objekata. Već na samom početku dostignut je kapacitet od oko 850 tona svježeg voća mjesečno, što je skoro i projektovani kapacitet ove tvornice. 
    Prema riječima Zlatana Pejića, direktora „Semberke“, očekivanja od ove tvornice su velika. Trenutna proizvodnja od oko 110 tona sušenog povrća mjesečno osigurava značajnu poziciju na planu izvoza, što bi „Semberku“ moglo vratiti u vodeću poziciju u regionu. Pored toga, „Bingo“ je na domaće tržište plasirao „Semberski dodatak jelima”, u pakovanjima od 500 i 1.000 grama, koji sadrži 20 posto sušenog povrća. Većina začina koji se prodaju u Bosni i Hercegovini primarno sadrži sol, dok su količine povrća u znatno nižem procentu. 
    Tvornica „Semberka“ trenutno upošljava 78 radnika. Ukoliko postojeći intenzitet prerade povrća i voća bude zadržan, očekuje se da će tokom 2017. godine biti uposleno još 50 do 60 radnika. Pored toga, „Semberka“ će značajno doprinijeti razvoju poljoprivredne proizvodnje u cijeloj regiji. Direktor Pejić već je najavio da će tokom zime pristupiti potpisivanju ugovora sa poljoprivrednim proizvođačima Semberije, Posavine i Podrinja u ugovorenoj proizvodnji za 2017. Kako je rečeno tvornici „Semberka“ potrebni su industrijski krompir i mrkva, sa karakteristikama koje standardi propisuju, a menadžment je spreman pružiti podršku i pomoć prilikom proizvodnje, izbora sjemena i saradnje u plasmanu. 
    Kompanija „Bingo“ planira tokom 2017. i 2018. godine proširenje kapaciteta „Semberke“, zasnivajući svoju politiku proizvodnje isključivo na domaćim sirovinama i tehnologiji.

    S. H.
    Foto Emir Musli
  • ZAŠTITA OD POPLAVA U PODRINJU: Bijeljina će uskoro biti potpuno sigurna!?

    Dolazak jeseni aktualizirao je u Podrinju stalno prisutnu temu poplava. U period od 2014. godine, kada je ovo područje bilo na udaru najtežih poplava u posljednjih stotinu godina, pa do danas urađeno je mnogo, ali još uvijek nisu otklonjene opasnosti po naselja u donjem toku rijeke Drine, u okolini Bijeljine. Analizirajući mogućnosti rješavanja tih problema, te iznalaženja rješenja u Bijeljini je održan Javni forum na temu prevencije i zaštite od poplava, na kojem su predstavnici lokalne uprave i Civilne zaštite informisali građane o mjerama preduzetim nakon poplava 2014. godine, kao i daljim planovima za zaštitu od poplava.
    Javni forum je organizovan u okviru projekta „Poboljšanje sistema za prevenciju i zaštitu od poplava u Gradu Bijeljina i opštinama Lopare, Šekovići, Sapna i Teočak“ koji realizuju Centri civilnih inicijativa, u saradnji sa lokalnim zajednicama i uz podršku Evropske Unije.
    -Na ovaj način želimo da omogućimo bolju komunikaciju predstavnika vlasti i građana. Cilj nam je da na najdirektniji način informišemo građane, odnosno predstavnike mjesnih zajednica, o tome šta je do sada urađeno kada je riječ o prevenciji od poplava i šta je planirano za naredni period - naveo je projekt koordinator CCI DŽevad Glinjac.
    On je istakao da je projekat u poslednjoj fazi implementacije.
    -Mislim da je Grad Bijeljina uradio možda i najviše posla kada je riječ o unapređenju zaštite od poplava. Zadovoljni smo saradnjom sa Gradskom upravom i nastojaćemo da pomognemo u skladu sa našim mogućnostima, da bi unaprijedili rad Civilne zaštite - pojasnio je Glinjac.
    Vrijednost projekta je 300.000 KM, a za Bijeljinu je predviđeno oko 60.000 KM. Osim obuke spasilaca i donirane opreme Civilnoj zaštiti, projektom je predviđeno i čišćenje kanala u LJeljenči, dužine 1.100 metara, a radovi su u završnoj fazi.
    Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić naveo je da je zaštita od poplava prioritet Grada i da se intenzivno radi na njenom poboljšanju.
    Savski nasip na lokalitetu Visoč i na mjestu proboja u poplavi 2014. godine je popravljen, a u Rači je proširen. Očišćen je i veliki broj sekundarnih kanala površine 260.000 metara kvadratnih, kao i korito rijeke Janje. U toku su radovi na regulaciji rijeke Janje, a uskoro treba da počne i izgradnja drinskog nasipa, za šta su obezbijeđena sredstva.
    -Nadam se da ćemo na ovaj način zaštititi naš Grad od poplava u narednim decenijama. Za regulaciju korita rijeke Janje i izgradnju drinskog nasipa imamo podršku međunarodnih donatorskih i bankarskih ustanova, kao i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Realno je očekivanje da će ovi projekti biti završeni po planu, tako da će naši građani moći da odahnu kada je riječ o bojazni od poplava - naveo je gradonačelnik Mićić.

    (Podrinje.Online/Grad Bijeljina)