Dijaspora
Slova
U vremenu kada se Bosna i Hercegovina, po ko zna koji put u svojoj historiji, mora odlučno boriti protiv ataka na njenu državnost, cjelovitost i kontinuitet, obilježavanje značajnih historijskih događaja se nameće kao obaveza. Godišnjica od potpisivanja Povelje Kulina bana je sigurno jedan od onih datuma koji bi se trebali uvesti u godišnje programe javnih, kulturnih i obrazovnih institucija, te omladinskih organizacija koje u svom programu imaju njegovanje pozitivnih društvenih vrijednosti (a sve bi trebale biti takve). Kulin ban je jedan od rijetkih vladara koji se više od 800 godina zadržao u narodnoj poslovici, a da ga njegovi potomci pamte po dobru. ”Od Kulina bana i dobrijeh dana”je izreka koju smo svi bar ponekad čuli ili izgovorili sjećajući se nekih ljepših vremena. Osim u poslovicama Kulin ban je ostao upamćen kao mirotvorac, mislilac i mudrac, kao vladar za čije vladavine je narod živio dobro, uživajući u miru, slobodnoj trgovini i niskim naknadama/porezima. Da je tako, svjedoči i dokument koji nazivamo Poveljom, a kojim je trgovcima Dubrovačke republike garantovana slobodna trgovina na području bosanske banovine. 
Povelja se može smatrati ”uvjerenjem o državljanstvu” jer je upravo ona dokaz da je Bosna u 12. stoljeću imala uređen pravni i ekonomski, tj.vanjsko-trgovinski sistem, te da je posjedovala pisarsku kancelariju, što je opet dokaz o postojanju bosanskog jezika i pismenosti na našim prostorima. Važnost ovog dokumenta ogleda se i u tome što je Povelja, ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskog bana Kulina i najstariji državni dokument svih južnoslavenskih naroda i država. 
Nažalost, obilježavanje ovog značajnog datuma je sporadično, pa čak i na katedrama jezika, historije, ekonomije mnogih bh. univerziteta vlada potpuna tišina na ovaj dan. Naravno, postoje i one sredine gdje je to tradicija i dok je takvih pojedinaca i ustanova ima i nade ozbiljnije shvatanje važnosti ovog dokumenta i datuma, 29. augusta. 
Posebno lijepo ovih dana blo je u Geteborgu (Švedska) gdje su se Bosanci i Hercegovci danima spremali za obilježavanje 828. godišnjice Povelje Kulina bana. Udruženje nastavnika bosanskoga jezika Geteborga,  uz podršku švedskog NBV-a je prvobitno organizirao radionice na kojima se učilo o bosančici, srednjovjekovnim spomenicima (stećcima). Na samu godišnjicu uz pomoć  nastavnika maternjeg (bosanskoga) jezika učenici porijeklom iz BiH su, u saradnji s Radio M iz Geteborga,  pripremili i realizirali jednosatnu emisiju o Povelji. Posebnu pažnju izazvala je izložba epitafa i replika stećaka Amele Isanović, koja je obogaćena radovima nastalim na radionicama. Izložba i prigodan program održan je u prostorijama Sprokcentruma u centru Geteborga koji inače upošljava 350 nastavnika iz cijeloga svijeta. Izložbu je otvorila Sevleta Hrustić, jedna od direktorica u centru koja je o samoj povelji govorila i na švedskom jeziku za one goste koji su pokazali interes za događaj, povelju i stećke. Posjetiteljima su podijeljeni materijali, afiše, te kopija naučnog rada o bosančici koje je ustupio Ibrahim Kabil, bh.historičar iz Tuzle. Ipak, od svega što je rečeno i što se moglo čuti u toku ovih aktivnosti, najupečatljivije su riječi mladih voditelje koji su poručili: 
”Mi smo potomci Kulina bana, mi smo ponosni bosanski sinovi i kćeri, ne zaboravljamo pozitivne vrijednosti naše prošlosti, njegujemo bosanski jezik i kulturu naše domovine”.
Kako je sve to izgledalo pogledajte u foto galeriji.