Učenici Edukacijskog centra Nova Kasaba

Društvo
Slova
U svijetu se 21. februar obilježava kao Dan maternjeg jezika. Toga dana se širom svijeta slavi različitost pristupa jezičkoj i općenito ljudskoj komunikaciji. Pravo na jezik je jedno od osnovnih ljudskih prava garantovano ženevskim konvencijama o ljudskim pravima i u ravni je sa drugim pravima, kao što je pravo na život, pravo rad, na ispoljavanje vjere itd. Nažalost, pravo na jezik u bh. entitetu Republika Srpska još uvijek je uskraćeno za oko 200.000 Bošnjaka koji ovdje žive. Kršenje osnovnih prava na jezk provodi se sa nivoa Vlade i Narodne skuoptine RS. Kao posljedica takvoga odnosa u nekoliko mjesta u ovom entitetu osnovani su centri za provođenje instruktivne nastave za djecu čiji su roditelji zahtijevali da se njihovoj djeci omogući pravo na nastavu na bosanskom jeziku, a kojima je to pravo uskraćeno. 
U Podrinju je također ovaj problem značajno izražen, s obzirom da su zahtjevi diskriminirane djece i roditelja Bošnjaka posljednjih godina permanentno odbacivani. Tako se Konjević Polje, uz Vrbanjce u Kotor Varoši, istaklo kao ključna tačka borbe za pravo na bosanski jezik. Kada se to pitanje u naselju Konjević Polje nije moglo riješiti redovnim putem, kroz institucije sistema, u Novoj Kasabi je osnovan centar u kojem se provodi instrktivna nastava na bosanskom jeziku, a nastavnici su angažirani i finansirani od strane Kantona Sarajevo, odnosno nadležnog ministarstva. Značajna podrška borbi za bosanski jezik dolazila je u proteklom perodu i sa drugih nivoa vlasti, prije svega od Ramiza Salkić, potpredsjednika bh. entiteta RS i Edina Ramića, federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica. 



Tokom 2016. godine potpredsjednik Salkić je obavio na desetine razgovora i susreta sa domaćim i međunarodnim zvaničnicima zahtijevajući da se pitanje jezika što prije riješi. Međutim, do danas diskriminacija nije okončana. Govoreći za Al Jazeru o bosanskom jeziku, potpredsjendik Salkić je istakao da su Bošnjaci u RS-u spremni istrajati u borbi za bosanski jezik i da će izaći kao pobjednici iz te borbe:
-Kada govorimo o sveukupnom položaju Bošnjaka on je težak i neravnopravan, počev od samog Ustava ovoga entiteta koji ne pruža jednake mogućnosti za sve narode i građane, a onda iz njega proizlaze svi drugi oblici diskriminacije. Danas naša djeca nemaju pravo na bosanski jezik, naši građani Bošnjaci ne mogu se zaposliti u vladine institucije, agencije, javna preduzeća, policiju itd. Medijski prostor kreira takav ambijent da su Bošnjaci opasnost, širi se islamofobija, malo je dijaloga. Mi obespravljeni Bošnjaci sa prostora ovog entiteta najbolje razumijemo borbu svakog za svoja prava, jer znamo šta znači biti bez svojih prava, izjavio je Salkić. 
U povodu obilježavanja Dana maternjeg jezika federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić posjetio je Edukacijski centar u Novoj Kasabi, gdje se susreo sa učenicima i njiovim nastavnicima. 



-Borba djece i roditelja Konjević Polja i Vrbanjaca je izraz jedne ljudske potrebe za zaštitom vlastitog dostojanstva, kroz očuvanje bosanskog jezika i poštovanja historije i tradicije jednog naroda. Postoji minimum vrijednosti na koje se moramo obavezati. Tu govorim i o Federaciji kada su u pitanju djeca iz srpske povratničke zajednice, kao i RS-u kada su u pitanju djeca iz bošnjačke i hrvatske zajednice. To je osiguranje jednakog tretmana područnih škola u kojima uče djeca iz nevećinske grupe, osiguranje prava roditelja da ravnopravno učestvuju u radu školskih odbora i otvaranje vrata škola za veće uključivanje nastavnika iz povratničkih zajednica, poboljašanje općih standarda, te osiguranje udžbenika i provedba nastavnog plana i programa za grupu 'nacionalnih predmeta' do konačnog uklanjanja diskriminacije iz redovnih nastavnih planova i programa, kazao je Ramić.
On je istakao da je Narodna skupština RS, kao zakonodavno tijelo, morala u pripremi Zakona o obrazovanju otkloniti diskriminaciju, ali se to nije desilo. Poslanici su prihvatili da se kroz obrazovni sistem nastavi vršiti diskriminacija i segregacija bošnjačke djece. 
Podsjetimo, pred zasjedanje posljednje sjednice Narodne skupštine RS potpredsjednik Ramiz Salkić uputio je pismo svim poslanicima i predsjedniku Skupštine u kojem ih je pozvao da izaberu budućnost i demokratiju umjesto mržnje i diskriminacije. Nažalost to se nije desilo. U novi zakon neće biti ugrađene antidiskriminacijske klauzule. U prilogu ovome tekstu donosimo i sadržaj Salkićevog pisma poslanicima.
Uzevši u obzir sve ove činioce i nastvak diskriminacije djece Bošnjaka, obilježavanje Dana maternjeg jezika u Podrinju ima poseban značaj. Treba očekivati da će se ovakvi skupovi u budućnosti održavati u saradnji nastavnika bosanskog i srpskog jezika, kako bi se ukazalo na značaj multietničkog suživota i multikulturalnosti.



Ramiz Salkić: Pismo poslanicima Narodne skupštine RS
Svim narodnim poslanicima u NSRS

Otvoreno pismo
Poštovani narodni poslanici,
Na 16. redovnoj sjednici NSRS nalazi se prijedlog Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju u RS. Cijeneći vašu ulogu posebno važnom i odgovornom, te smatrajući da imate cilj da građane ovoga entiteta povedete u budućnost mira, tolerancije i razumijevanja, pozivam vas da usvajanje ovoga zakaona iskoristite za otklanjanje višegodišnje diskriminacije u obrazovnom procesu u ovom entitetu. Naime, kao što Vam je poznato, učenici Bošnjaci u ovom entitetu godinama se bore protiv diskriminacije u obrazovanju u pogledu naziva jezika. Smatram da vama nije u interesu da prostor RS-a bude jedino mjesto u Evropi gdje se provodi otvorena diskriminacija u obrazovanju po pitanju upotrebe maternjeg jezika.
Ta borba učenika protiv diskriminacije je, s vremena na vrijeme, imala različite oblike, od bojkota nastave, preko potpune obustave nastave, pa do organizovanja alternativne nastave. Usvajanje ovoga zakona je prilika da vi, narodni poslanici, omogućite drugoj djeci ono što imaju vaša djeca, a to je obrazovanje na jeziku kojim oni govore i kako se izjašnjavaju, a ne na jeziku kojeg im žele nametnuti aktuelne vlasti.
Opšti je standard da svaki narod ima parvo svoj jezik nazvati onako kako želi i kako se identifikuje taj narod. Poznato je da se Bošnjaci izjašnjavaju da govore bosanski jezik, te je stoga neprihvatljivo da danas u21. vijeku neko pokušava da nameće jednom cijelom narodu naziv jezika.
Na Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, više od 50%  građana izjasnio se da govori bosanskim jezikom, a na prostoru ovoga entiteta bosanski jezik je drugi po procentu korištenja od strane građana ovoga entiteta. Ovo su činjenice koje se trebaju i moraju poštovati i uvažavati, prije ili kasnije. Ja vas pozivam da VI budete ta prekretnica u uspostavi jednakih standarda i jednakih mogućnosti za sve učenike uobrazovnom sistemu u ovom entitetu.
U prilog ovome govore i mišljenja ključnih međunarodnih faktora u našoj zemlji, prije svega mišljenje OSCE-a, OHR-a, ambasade SAD i Visokog prestavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koji su u više navrata govorili o pravu učenika Bošnjaka u ovom entitetu na bisanski jezik. U prilog ovome pismu dostavljam van i dva dopisa koji o tome govore.
Poštotovani narodni poslanici,
pitanje diskriminacije u obrazovanju i negiranje bosanskog jezika duboko opterećuje odnose u entitetu RS, ali i u cijelej državi Bosni i Hercegovini. Zbog toga se nadam da će ovo pismo u vama probuditi osjećaj dodatne odgovornosti da pomognete rješavanje jednog pitanja koje je u direktnoj vašoj nadležnosti. Vi ste sada u mogućnosti da to riješite i budete dio rješenja.
Negiranje bosanskog jezika duboko opterećuje odnose dva najbrojnija naroda u našoj zemlji. Uvjeren sam da bi rješavanje ovog pitanja doprinjelo boljem razumjevanju, boljim odnosima, ali i boljem sveukupnom i nužno potrebnom dijalogu Srba i Bošnjaka na ovim prostorma.
Iskreno se nadam vašem pozitivnom razumjevanju ove situacije i potrebe odgovornog djelovanja. Ovo pismo je prije svega briga za osnovna ljudska prava svih naših građana. Naša generacija političara ima šansu da pokrene pozitivne procese i okrene leđa tamnoj prošlosti, birajući budućnost. Svjestan sam, takve odluke je teško donositi, ali njih mogu donijeti samo odvažni i odgovorni političari, svjesni da je građanima mnogo teže podnositi posljedice nedonošenja takvih odluka. Uvjeren sam da će NSRS u ovom slučaju izabrati budućnost i bolje odnose u entitetu RS i državi Bosni i Hercegovini,
S poštovanjem
Potpredsjednik RS
Mr. Ramiz Salkić