Društvo
Slova
Piše: Sabit Hrustić

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas će 22. marta 2017. godine održati tematsku sjednicu Parlamenta na kojoj će se razmatrati pitanje iseljavanja građana ovoga entiteta. Iako je postojala inicijativa da se pitanje iseljavanja razmatra u redovnoj proceduri ovoga doma, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je odbila taj prijedlog. Međutim, usljed velikog pritiska civilnog sektora, kao i poslanika Federalnog parlamenta, na dnevni red je konačno došla ova tema. 
Posljednjih godina je evidentno da su Bosnu i Hercegovinu napustile desetine hiljada ljudi, a preciznih zvaničnih podataka nema, tako da je uz druge faktore, kao što su pad prirodnog priraštaja, iseljavanje zaprijetilo budućnosri ovoga dijela Bosne i Hercegovine. U izvještaju Federalnog zavoda za statistiku pod nazivom "Stanovništvo Federacije BiH" se kao najznačajniji interni uzroci opadanja prirodnog priraštaja stanovništva u Federaciji BiH navode konstantno opadanje nataliteta, porast mortaliteta, ratna stradanja, negativne promjene starosne strukture, izraženo prostorno kretanje stanovništva, promjene u društveno-ekonomskoj strukturi stanovništva, nedovoljna briga društva za zaustavljanje procesa biološke regresije stanovništva. Federalnom parlamentu dostavljeni su podaci da je samo u prošloj godini oko 80 hiljada osoba napustilo Bosnu i Hercegovinu, a da još uvijek ništa strateški nije učinjeno da bi se pokušao smanjiti odlazak stanovništva.
Unija za održivi povratak u Bosni i Hercegovini, koja se već dvije decenije bavi pitanjem migracija, raspolaže drugačijim informacijama, koje također nisu ohrabrujuće. Unija je prošle sedmice u javnost plasirala nove informacije o iseljavanju građana iz naše zemlje u periodu od 2013. do danas. Prema nepotpunim podacima kojima raspolaže ova organizacija, u posljednjih tri godine iz Bosne i Hercegovine se iselilo 90.000 ljudi. S obzirom da veliki broj odlazaka nije i zvanično evidentiran, vjeruje se da je taj broj i znatno veći. Činjenica da se broj stanovnika u samo tri godine smanjio za nevjerovatnih tri do pet posto trebala bi biti alarmantno upozorenje domaćim vlastima da poduzmu korake kako bi se ovaj trend smanjio.
Pokazatelji kojima raspolaže Unija ukazuju na dramatično stanje u podrinjskim općinama, prije svega Zvorniku i Bijeljini, iz kojih je iselilo oko 12.000 osoba. Iz Milića je iselilo oko 1.500, iz Bratunca 500 itd. Nažalost, do ovoga trenutka nismo imali očitovanje vladinih institucija po ovom pitanju, tako da nevladin sektor niti mediji raspolažu preciznim i tačnim podacima. Iako Unija zadnjih godina revnosno prati trend iseljavanja, upozoravajući na rast, još uvijek nisu osmišljeni niti implementirani programi za zaustavljanje odlazaka. S obzirom da su prije svega ekonomski i politički razlozi uvjetovali visok stupanj iseljavanja, to bi se bilo koja aktivnost na smanjenju iseljavanja treba bazirati upravo na potrebi podizanja socijalnog statusa građana, te njihove sigurnosti i ravnopravnosti. Međutim, društvena kretanja i aktualni politički trenutak u našoj zemlji može dovesti samo do novih iseljavanja. Unija raspolaže podacima da je u prošloj godini u inozemnstvo otišlo čak 16.000 ljudi. 
Trend intenzivnog iseljavanja iz Podrinja ima dva paralelna pravca: migracije se vode ka većim gradovima, ka Banjaluci, Tuzli i Sarajevu, što se uopće ne evidentira kao iseljavanje, te iseljavanje izvan Bosne i Hercegovine, prije svega u Beograd i prema evropskim zemljama. Jasno je kakve će dugoročne posljedice iseljavanje ostaviti na Podrinje, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ovih dana je boravila u Švedskoj i pozvala Hrvate da se vrate u Hrvatsku jer su potrebni domovini. Nažalost, u Bosni i Hercegovini još uvijek niko javno nije pozvao građane da zaustave trend iseljavanja niti im je ponudio rješenje. 
Savjet za demokratsku politiku Republike Srpske izradio je studiju „Demografski resursi opština i gradova Republike Srpske“, u kojoj su donijeti zvanični statistički podaci kojima raspolažu institucije ovoga entiteta. Studija je urađena u saradnji sa studentima Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a pokazuje pogubnost trendova u okviru demografskih kretanja u bh. entitetu Republika Srpska, sa procjenama posljedica u skorijoj budućnosti. Ova studija kaže da će se entitet u skorijoj budućnosti svesti samo na Banjaluku. Neke općine izumiru, poput Rudog, Novog Goražda, Kalinovika, Istočnog Mostara, Berkovića, Han Pijeska, Trnova, Srebrenice, Pelagićeva, pa čak i Lopara, Dervente, Šipova, Kupresa, Krupe na Uni, te Istočnog Drvara. 
“Bijeljina je, vjerovatno na iznenađenje mnogih, u trećoj grupi, koja se zove demografski oslabljeno područje, jer smo mi Bijeljinu, uz Banjaluku, tretirali kao demografski najpuniju. Ovdje sad nije ključan kvantitet, ovo su podaci koji odražavaju kvalitet” - upozorava Stevo Pašalić, predsjednik Savjeta.
“Ovakav trend, koji ima cijela BiH, a Republika Srpska nešto izraženije, i dalje će ići ka smanjivanju broja stanovnika, smanjenom rađanju, povećanom starenju stanovništva. To će nam znatno ugroziti demografski okvir radne snage” – prognozira Pašalić, smatrajući da će prostor, koji je danas administrativna jedinica RS, do 2050. godine imati manje od 800.000 stanovnika. 
Čitava sela u Podrinju su već prazna. Hiljade ljudi odlazi, zauvijek ostavljajući svoja imanja. Brojne škole više nemaju đake, a iseljavaju i Bošnjaci i Srbi. Ako se ovim trendom nastavi napuštanje ovih krajeva, za nekoliko godina imat ćemo samo pustoš. Međutim, ako stvari pogledamo realno, ovaj pogubni proces moguće je zaustaviti, makar djelimično, samo je pitanje da li postoji volja! Trend u cijelome svijetu je da ljudi migriraju, ali Bosna i Hercegovina, koja ima skoro jednu trećinu svoje populacije u rasijanju, svakim novim odlaskom u opasnosti je da bude potpuno nefunkcionalna država, bez perspektive i budućnosti.