Vijesti
Slova
Piše: Amela Isanović
 
”Možeš otići iz Bosne, ali Bosna iz tebe neće nikad” rečenica je koju Bosanci  u dijaspori često ponavljaju pri tome misleći na domoljublje, brigu o domovini, veze s domovinom,  ali i bosanski karakter, merhametluk, tvrdoglavost i sve ono što baštinimo iz Bosne gdje god iz nje otišli. Da ovo nije samo mrtvo slovo na usnama pokazuju brojni projekti koji se svakodnevno provode u zemljama gdje su Bosanci i Hercegovci našli sigurniju egzistenciju. Jedan od najsvjetlijih primjera u tom pogledu je i Geteborg u Švedskoj.  Zajednica Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj prema evidenciji švedske vlade, stara je već nekoliko godina i odnosi se samo ona rođene u BiH, broji oko 57 000. Ako se uzme u obzir druga i treća generacija, onda je taj broj i mnogo veći. Iako kvantitet nije uvijek i garancija kvaliteta s ovim skandinavskim gradom je ipak tako. Iz kvantiteta su proizašle brojne nagrade za kvalitet. Ove navode potvrđuje i činjenica da je samo u posljednjih petnestak dana organizovano nekoliko veoma važnih događaja. Tu prvenstveno mislimo na radnu posjetu podpredsjednika bh.entiteta RS, Ramiza Salkića koja je rezulirala tribinom i nizom značajnih susreta. Samo ovog vikenda organizirano je i nekoliko veoma bitnih događaja s ciljem promocije bosanskoga jezika i književnika koji stvaraju na bosanskome jeziku.






Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj, na čelu s predsjednikom Sakibom Kenjarom i organizacionim odborom koji predvodi imam geteburškog džemata ef. Čolić, organizirali su konferenciju i tribinu ”Maternji jezik i značaj višejezičnosti” kojoj je cilj da u saradnji sa Institutom za jezik iz Sarajeva definira modele i vidove promocije bosanskoga jezika na nivou svih organizacija i džemata u Švedskoj. Domaćini iz Geteborga ugostili su dr. Alena Kalajdžiju, direktora Instituta, mr. Aidu Kršo, Hadžema Hajdarevića i Muhidina Čolića koji su u svom izlaganju ukazali na značaj izučvanja maternjeg jezika ali ponudili svaku pomoć Instituta u očuvanju našeg identiteta.
U istom terminu u Partilama, nadomak Geteborga, učenici koji pohađaju nastavu bosanskoga jezika predvođeni prof. Edinom Hasanović su upriličili izložbu o bosanskoj kulturi, jeziku i tradiciji a sve u okviru Ingerkultural festival ana kojem se predstavilo desetak useljeničkih skupina. Njihova izložba, te živopisna nošnja prezentirana u toku izložbe, su izazvali posebnu pažnju posjetitelja. Organizacijom ovakvih događaja Bosanci i Hercegovci samo pokazuju da je integracija u društvo potpuna, ali i da su veze koje ih vežu za BiH neraskidive.





Za ljubitelje lijepe riječi književno veče, upriličeno u povodu Svjetskog dana knjige, promocije čitalačke kulture i stvaranja na bosanskome jeziku, bio je poseban užitak. Izdavačka kuća Una Forlag, NBV i Samira Ajanović bili su fantastični domaćini. Veče protkana profinjenim bosanskim humorom i neposrednošću učinilo je da se posjetitelji, koji su imali priliku družiti se s Refikom Ličinom i Midhatom Ajanom Ajanovićem, upoznaju ne samo roman Gađan, nego i samim  umjetnicima iz neke druge neposrednije perspektive. Autori su u toku svoga izlaganja istakli koliko je za njih bitno imenovanje jezika pravim imenom- bosanski, ali i mogućnost kreativnog oblikovanja svijeta u prostorima našeg iznimno bogatog i slikovitog jezika.  
Sve ove aktivnosti u Geteborgu samo potvrđuju tezu postavljenu na početku ovog teksta: Možeš iz Bosne, ali Bosna iz tebe nikad, mi bismo dodali ”hvala Bogu”.