Vijesti
Slova
Sva bh. udruženja, kao i Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj, a u saradnji s Institutom za jezik iz Sarajeva, u toku 2017. godine veliki broj aktivnosti usmjerili su na očuvanje, njegovanje i afirmaciju bosankoga jezika. U svim većim centrima organizovana su predavanja, radionice, promocije knjiga... Ipak, čini se da su na nastojanja u Göteborgu dobila dmenziju više, jer je u ove aktivnosti uključeno i nekoliko vladinih ustanova i institucija, što prvenstveno možemo zahvaliti pojedincima, građanima Bosne i Hercegovine koji su u Švedskoj, pa i u Geteborgu, vrlo dobro etablirani. 
Naime, u Göteborgu je još u februaru (o čemu je pisao portal Podrinje.Online), u povodu Dana maternjeg jezika, organizirana tribina i predavanje "Historijski kontinuitet bosanskoga jezika i značaj dvojezičnosti", koji su vodile mr. Amela Isanović i prof. Tifa Osmanbegović. Ovaj događaj je bio samo jedan u nizu onih koji će u 2017. biti upriličen u saradnji s NBV- om (najstarijom švedskom studijskom federacijom koja ima  preko 120 godina iskustva u obrazovanju) i  Sabahetom Salkić-Vehabović, Bosankom iz Bratunca,  koja je uposlenica NBV- pri tome patriotski vrlo osviještena, inventivna osoba. Obilježavanje Dana maternjeg jezika je pokazalo koliko je neophodno nastaviti sa započetim aktivnostima. Nakon ovog predavanja rodili su se novi projekti i ideje. Bosanci i Hercegovci, ponukani i vijestima iz domovine o negiranju jezika, smatrali su da je neophodno raditi na daljoj afirmaciji i očuvanju jezika koristeći sistemsko rješenje koje nudi školstvo u Švedskoj. Vrhunac tih aktivnosti u ovoj godini je proglašenje bosanskoga jezika jezikom mjeseca, od strane Gradske biblioteke u Geteborgu, što je opet rezultat angažiranja Azre Arnautović, Bosanke.
  







Osim promocija knjiga, izložbi i drugih aktivnosti, u centralnoj Gradskoj biblioteci, 23. novembra, upriličena je centralna manifestacija. Jednu od aktivnosti činila je ”Pričaonica” za najmlađe, koja je imala neočekivano dobru posjetu (bilo je i onih koji su prestajali cijelo veče), nakon čega se od voditelja tražilo obećanje da će ova interaktivna lutkarska aktivnost imati svoj kontinuitet u budućnosti. Osim Pričaonice, u nastavku večeri uslijedilo je poetsko veče Enise Čengić-Popović, te predavanje o historiji bosanskoga jezika koje je pripremljeno na švedskom i bosanskom jeziku (Tifa Osmanbegović i Amela Isanović). Kroz sve aktivnosti naglašena je činjenica da bosanski jezik nije nastao ni iz srpskog, ni iz hrvatskog jezika, da ima svoj historijski kontinuitet, jezičku i književnu tradiciju te da su sadašnje generacije posudile jezik od potomaka, te da su ga obavezne čuvati i njegovati kroz desetljeća i vijekove koji dolaze.