Ljudi i događaji
Slova
Piše Muhamed Berbić
Zvorničko selo Kamenica je posljednjih godina šire poznato po mnogim otkrivenim masovnim  grobnicama žrtava genocida u Srebrenici, ali se manje zna da je i ubjedljivo prvo u BiH po broju svršenika medrese. Kamenicu u Podrinju često nazivaju “selom hodža”, a da ova kvalifikacija ima osnova, govori podatak da je preko stotinu Kameničana u novijoj historiji steklo zvanje i obavljalo dužnost imama. 


Džamija u naselju Ravne - Kamenica, Foto Omer Hrnjić

Bekir Omerović, hroničar zbivanja na ovom području i koautor monografije “Kamenica i Glodi”, je u svom istraživanju došao do broja od blizu 70 kameničkih efendija čije je biografije zabilježio. On ovu pojavu objašnjava velikom ulogom vjere u ukupnom životu lokalnog stanovništva i činjenicom da su imami bili izuzetno uvažavani u ovom kraju.
-Kod nas je postojala duga tradicija obavljanja namaza u džematu. Vjera je duboko usađena u kameničkom mentalitetu, što je dovelo do toga da je skoro svaka porodica  imala polaznika medrese - kaže Idriz-ef. Memić, profesor u Behrambegovoj medresi u Tuzli, Kameničanin  čije je četvero djece također završilo medresu.
Osim njega, mnogi kamenički imami danas su na službi u džematima širom BiH i dijaspore, te obavljaju značajne dužnosti u okviru Islamske zajednice BiH. 
Mirsad-ef. Kalajdžić je šef Ureda za dijasporu Rijaseta IZ BiH, a više Kameničana je na mjestima predsjednika i glavnih imama u našim medžlisima. Mustafa-ef. Muharemović i Nurija-ef. Čikarić službuju u Zvorniku, Islam-ef. Hrnjić u Čeliću, Muhamed-ef. Rizvić u Teočaku. Njegov imenjak i prezimenjak predvodi džemat u Luksemburgu, a Esad-ef. Memić i Hasudin-ef. Atanović obavljaju najviše dužnosti u IZ Bošnjaka u Austriji. Imami porijeklom iz Kamenice su na čelu velikog broja bošnjačkih džemata u Evropi i na prostoru SAD.
Prema raspoloživim podacima, do agresije je i pet kameničkih djevojaka završilo Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a sadašnji broj muallima je daleko veći.
Da će se neobična tradicija nastaviti govori i to da trenutno dvadesetak učenika, koji potiču iz ovog zvorničkog mjesta, pohađa neku od medresa u BiH. Nekoliko Kameničana studira na islamskim fakultetima u zemlji i inostranstvu.
Kamenički imami su dali veliki doprinos u odbrani BiH, a njih osmerica su pali kao šehidi: Suljo-ef. Memić i njegov sin Ahmed, Sakib-ef. Bajrić, Sakib-ef. Memić, Osman-ef. Bašćelić, Ramiz-ef. Redžić, Munib-ef. Memić i Reif-ef. Fejzić.
Priču o efendijama povezanim sa Kamenicom treba proširiti i na one oženjene iz ovog mjesta. Najpoznatiji imami kamenički zetovi su: Amir-ef. Karić, donedavno rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zatim Mustafa-ef. Gobeljić glavni imam Medžlisa IZ Brčko, te hafiz Izet-ef. Terzić.
Nedim-ef. Hrbat, još jedan rođeni Kameničanin koji je po školovanju imam, radi kao novinar i autor je brojnih dokumentranih filmova. Dugo je radio na FTV, a trenutno je direktor Radija BIR.