Ljudi i događaji
Slova
U najtežim danima koje je Goražde proživljavalo, tokom rata 1992-1995. u ovome gradu su pokrenute novine „Glas slobodnog Goražda". Nemjerljiv je doprinos ovoga medija borbi Goraždana za opstanak. U to vrijeme u Goraždu nije bio struje ni telefona tako da su vijesti iz vanjskoga svijeta u okruženo Goražde dolazile putem radio-amatera. Tek rijeti su uspijevali imati improvizovane generatore električne energije, putem bicikla, kako bi mogli slušati radio. U takvim uslovima pojavljivanje slobodarskih novina značilo je nadu građanima, snagu vojnicima i dobar mehanizam civilnim vlastima i vojsci da odašilju informacije da Goražde ima dovoljno snage da opstane.
Okončanjem rata novine su dobile ime "Glas Goražda". Civilna organizacija života olakšala je funkcionisanje Redakcije i osigurala izlaženje novine u okviru Centra za kulturu Goražde. Nažalost, kao što je to praksa u većini bosanskohercegovačkih medijskih kuća u „Glas Goražda“ godinama vodi borbu da opstane i ostane među čitaocima kao prepznatljiv glas istine, demokratije, mira i slobode.
Danas „Glas Goražda“ uređuje vrijedni kulturni radnik Podrinja, novinar Slavko Klisura. Iako raspolaže malim mogućnostima, jednu uposlenu novinarku i nekoliko vanjskih sradnika, još uvijek uspijeva održati kvalitet i kontinuitet ovoga medija. U vremenima kada je trend gašenje printanih izdanja novina „Glas Goražda“ uspio je opstati kao jedini printani medij u regiji.
U martu 2017. „Glas Goražda“ će po dvijestoti put donijeti osmijeh na lice čitaocima, a olakšanje Redakciji – jer je unatoč krizi još jednom izašao. Dvije stotine brojeva u nekim drugim uslovima nije mnogo, ali u uslovima Goražda i općenito na Drini u 21. stoljeću uspjeh je vrijedan pažnje i poštovanja. Stoga Redakcija portala „Podrinje.Online“ od srca čestita Redakciji „Glas Goražda“, Centru za kulturu Goražde i čitaocima ovih novina značajan jubilej, u nadi da će ovaj medij iz dana u dan biti jači, bolji i u percepciji onih koji odlučuju o njegovoj sudbini mnogo važniji za cjelokupnu organizaciju života u Goraždu. 

M. Pargan