Kultura
Slova
Iz štampe je izašla knjige „Tradicionalno zanatstvo tuzlanske regije“ autora Mehmeda Pargana. Riječ je o trećoj knjizi koja se bavi istraživanje tradicionalnog zanatstva u Bosni i Hercegovini, s tim da je ovoga puta tema istraživanja bilo šire područje tuzlanske regije, kojem je svojevremeno pripadalo Podrinje, Semberija i dio Posavine. Knjiga je objavljena u izdavačkoj kući BMG Bosanska medijska grupa, uz podršku Obrtničke komore Tuzlanskog kantona, Vlade Tuzlanskog katnona i Općine Tuzla.
U recenziji knjige, profesor Emir Šehić kaže kako je „Tradicionalno zanatstvo tuzlanske regije“ publikacija koja je „nastala je kao rezultat višegodišnjih  istraživanja koja je autor provodio u arhivima Bosne i Hercegovine, ali i izvan njenih granica, zatim prikupljanja podataka direktno od zanatlija, te konsultovanja maloga broja objavljenih radova koji su mogli poslužiti kao polazna osnova za jednu sveobuhvatnu sintezu. Nakon toga uslijedila je dugotrajna analiza i komparacija. Krajnji rezultat je ova knjiga koja daje odgovor na mnoga pitanja vezana za tradicionalno zanatstvo tuzlanske regije propraćena mnogobrojnim kvalitetnim fotografijama. Ono što je autora motiviralo da se prihvati ovako zahtjevnoga posla leži u činjenici daje tuzlanski kraj kroz historiju zauzimao veoma važno mjesto u privrednom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Tu činjenicu potvrđuju sačuvani historijski izvori, među kojima sve do srednjeg vijeka preovlađuju ostaci materijalne kulture, a od tada imamo i  pisanih historijski izvora.
Prilikom izrade knjige najviše je korišćena historijska metoda koja podrazumjeva hronološki slijed događaja, historijske izvore prvog reda i drugo, zatim statistička, komparativna i analitičko-sintetička metoda. Odabran je pravilan metodološki pristup, pravilno je struktuiran   prvi (Povijest zanatstva Tuzle i okoline) i drugi (Zanati u današnjem vremenu – izazovi očuvanja) dio rada, obrađujući ga u okvirima jedanaest etapa razvoja zanatstva u tuzlanskom kraju:  zakon o obrtu, sistematizacija prikupljenih podataka - analiza stanja i prijedlozi mjera za razvoj i očuvanje tradicionalnih zanata, nomenklatura tradicionalnih zanata, porezne obaveze za radnje tradicionalnog zanatstva, fiskalizacija, sistemska podrška projektima usmjerenim, ka razvoju i očuvanju tradicionalnog zanatstva, rezultati sistemskog pristupa rješavanju problema u poslovanju u radnjama tradicionalnog zanatstva, sistem obrazovanja, majstorski ispiti, mjere za poboljšanje stanja), dok u trećem dijelu rada autor nas upoznaje sa faktorima koji su uticali na razvoj tradicionalnih  zanata tuzlanske regije i obrađuje osobenosti zanata koji su sačuvani sve do današnjih dana. U završnom dijelu rada autor navodi registar obrta odnosno registar zanatlija koji su registrovani na području Tuzlanskog kantona. Važno je napomenuti da je autor izdvojio one podatke o tradicionalnim zanatima tuzlanske regije, koji su potrebni ne samo onima koji žele nešto više znati o zanatima tuzlanske regije, nego i svima drugima kojima su neophodni za opća i specifična istraživanja. Autor se prema tome obratio širem krugu čitalaca sa knjigom u kojoj ćete naći sigurne i provjerene podatke, o historiskom razvoju, kao i o osobenostima svakog od navedenih zanata, poznatim majstorima, šegrtima, građevinama  i slično. Izlaže tečnim i jasnim jezikom, tako da knjiga čitaocu postaje sve zanimljivija. Time je doprinio da ovaj rukopis budi interesovanje, osim stručne i naučne javnosti i šire čitalačke publike. Radi se o autoru koji se se već dobrano oprobao na tekstovima ove prirode kroz knjigu „Tradicija Bosne i Hercegovine ZANATI“ – navodi Šehić. 
Historičarka Azra Softić-Hamzić, smatra kako je „monografija "Tradicionalno zanatstvo Tuzlanske regije", autora Mehmeda Pargana važno naučno-istraživačko djelo temeljeno na historijskim činjenicama, korištenjem velikog broja dostupnih historijskih izvora i literature, što je prije svega vrijedno pažnje i svake pohvale. Pored toga što ovo djelo predstavlja značajan doprinos za bosanskohercegovačku historiografiju na polju kulturne historije, njegov sadržaj daje jasan cilj za budućnost sa prijedlozima poboljšanja stanja tradicionalnog zanatstva u današnjem vremenu kada stari zanati polako izumiru. Veoma je važno sačuvati tradiciju i običaje, koji imaju ključnu ulogu u očuvanju identiteta jednog naroda. 
Jasno je da su sami zanati nastajali da bi zadovoljili različite ljudske potrebe i kako su se određene potrebe razvijale i mijenjale tako su se i običaji mijenjali. Ako se osvrnemo na hronologiju nastajanja i razvijanja zanata kroz historiju, neophodno je spomenuti da je u vrijeme Osmanske vladavine, u svim većim naseljenim mjestima Tuzlanske regije došlo do značajnog razvoja zanata. Iako u administrativnim granicama ne pripadaju Tuzlanskoj regiji treba spomenuti posebno važne centre kao što su Zvornik i Bijeljina, zatim Brčko, Koraj i Doboj. Značajna privredna djelatnost razvijala se u Gradačcu i Puračiću. Značaj i ozbiljne razmjere ove djelatnosti prevazilazile su okvire same Tuzle. Zanatlije su uspijevale da se nametnu čak i na međunarodnom planu. Sudjelovali su i na velikim svjetskim izložbama.
Nažalost, mnogi običaji su potisnuti ili izgubljeni tokom dugog vremenskog perioda. Danas postoji sve veća težnja da se preostali običaji prilagode savremenijem i modernijem načinu života. Tako se svjesno ili nesvjesno uništava tradicija za koju se vrijedi boriti. Sam autor je prepoznao potrebu očuvanja tradicionalnih zanata, kao i potrebu da se hitno djeluje u tom pravcu, čime daje pozitivan primjer čitaocima, a samo djelo dobija dodatnu vrijednost. 
Monografija "Tradicionalno zanatstvo Tuzlanske regije", autora Mehmeda Pargana predstavlja uspješno zaokruživanje jedne važne teme koja nije dovoljno tretirana od strane bosanskohercegovačkih historičara, a i šire javnosti. Rad je prilagođen čitaocima svih nivoa obrazovanja, skladno i hronološki uređen, pisan razumljivim jezikom i potkrijepljen velikim brojem fotografija. Treba spomenuti i važnost ovog djela za sami turizam tuzlanske regije pa i Bosne i Hercegovine. U njemu se navode tačne smjernice o potrebi podsticanja zanatlija da se registruju, otvaranja dućana i obrtničkih radionica. Bosna i Hercegovina je jedan uspješan spoj istočne i zapadne tradicije, te je stoga zanimljiva svim narodima koji žive u njoj, kao i van nje. Iako njeno tradicionalno zanatstvo još uvijek nije dovoljno promovisano u svijetu, u Evropi se nalaze mnogi ozbiljni kupci, što bi donijelo i finansijske koristi zanatlijama, koji su nekada živjeli od svojih zanata.
Autor je zaista uložio mnogo truda i znanja u ovo djelo koje je, kako je već navedeno, potkrijepljeno vjerodostojnim izvorima i prema tome smatram da će upotpuniti postojeće praznine i doprinijeti razvoju historiografije. Iz svega navedenog, monografiju autora Mehmeda Pargana toplo preporučujem za štampanje i objavljivanje.“
Knjiga je javnosti predstavljena početkom novembra, a o njoj su u Bosanskom kulturnom centru govorili prof.dr. Enes Kujundžić i Rasim Hamidović, predsjednik Udruženja Stari i umjetnički zanati Tuzlanskog kantona.