Ljudi i događaji
Slova
Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo, koja se dodjeljuje u okviru kulturno-vjerske manifestacije „Dani Hasana Kaimije 2017“, bit će dodijeljena dr. Enesu Pelidiji. Ovu informaciju novinarima je u ponedjeljak 5. juna 2017. na press konferenciji održanoj u Tuzli, saopćio Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski. On je naglasio da će nagrada biti dodijeljena u petak 9. juna 2017. godine u Zvorniku, na svečanosti otvaranja manifestacije. 



-Kulturno-vjerska manifestacija „Dani Hasana Kaimije“ je jedna od najznačajnijih koje se organizuju u povratničkim mjestima. Posebno nas raduje da se pojavio veliki interes za manifestaciju i izvan Zvornika. Zvornik je grad bogate povijesti kojem mnogo dugujemo, a ovom manifestacijom mi želimo afirmirati univerzalne vrijednosti, - kazao je muftija Fazlović.
U petak 9. juna 2017. bit će dodijeljene još dvije nagrade: za najbolje djelo iz oblasti nauke, objavljeno 2015. i 2016. godine, te specijalna nagrada „Hasan Kaimija“ u povodu 15 godina održavanja ove manifestacije. Dr. Sead-ef Seljubac saopćio je da će nagrada za najbolje djelo pripasti dr. Halidu Buliću za djelo „Teme iz lingvističke bosnistike“, objavljeno u izdanju Instituta za bosanski jezik i književnost Tuzla, a Mustafa-ef. Muharemović, predsjednik Medžlisa IZ Zvornik, saopćio je da će specijalna nagrada „Hasan Kaimija“ pripasti dr. Ibrahimu Pašiću.
Podsjetimo, kulturno-vjerska manifestacija „Dani Hasana Kaimije“ održava se u Zvorniku od 25. maja do 18. juna 2017. godine po 15. put. Dio sadržaja će biti realiziran u Sapni, Bratuncu i Tuzli.

 



OBRAZLOŽENJE UZ POVELJU ZA ŽIVOTNO DJELO
Organizacioni odbor kulturno-vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije na svojoj sjednici održanj 01. juna 2017. godine donio je odluku da se Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo u 2017. godini dodijeli prof. dr. Enesu Pelidiji.
OBRAZLOŽENJE
Prof. dr. Enes Pelidija rođen je 2. X 1949. godine u Pljevljima. Nakon završene osnovne i srednje škole (gimnazije), školske 1969/70. godine upisao je Filozofski fakultet u Sarajevu, odsjek historija. Studij je završio u junu 1973. godine. U septembru iste godine zaposlio se u Srednjoškolskom centru u Zavidovićima. Sljedeće, 1974. godine primljen je u Institut za historiju u Sarajevu na mjesto asistenta za osmanski period. Od 1. IX 1974. do 1. I 1995. godine bio je u stalnom radnom odnosu u ovoj ustanovi sa prekidom 1976/ 77. godine kada je bio na odsluženju vojnog roka.
Po dolasku na Institut za historiju, upisao se na postdiplomski studij na katedri za historiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Magistarski rad «Pokušaj Porte da raseli Crnogorce početkom XVIII stoljeća« odbranio je 12. III 1979. godine, a doktorsku disertaciju «Bosanski ejalet od Karlovačkod do Požarevačkog mira ( 1699 – 1718 ) « 27. VI 1986. godine.
U zvanje naučnog saradnika izabran je 1. I 1987. godine. Dužnost sekretara Društva historičara Bosne i Hercegovine obavljao je od 1986. i 1987. godine. Školske 1989./90, 1990./91 i 1991./92. godine bio je gostujući profesor na katedri za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru na predmetu «Povijest naroda SFRJ u novom vijeku (osmanski period od početka XVI do kraja XVIII stoljeća)«. 
Juna 1991. godine Znanstveno – nastavno vijeće zajedničkih postdiplomskih studija humanističkih i društvenih znanosti, Interuniverzitetskog centra za postdiplomske studije u Dubrovniku, koje je u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, izabralo ga je za predavača i voditelja magistarskih radova pri ovom Centru.
U Institutu za historiju u Sarajevu biran je u zvanje asistenta, višeg asistenta i naučnog saradnika, te višeg naučnog saradnika 28. III 1992. godine. Nastavno – naučno vijeće Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabralo ga je u zvanje vanrednog profesora za predmet «Historija naroda Jugoslavije – period turske vladavine« . Iste godine mu je povjerena nastava i iz predmeta «Historija naroda Bosne i Hercegovine – turski period«. Na raspisani konkurs od 15. IV 1994 . godine prijavio se za predmet «Istorija jugoslovenskih naroda – doba osmanske vladavine« . Od strane komisije predložen je i biran u zvanje vanrednog profesora na Nastavno – naučnom vijeću Filozofskog fakulteta u Sarajevu od 14 . XII 1994. godine. U međuvremenu ga je Odsjek za historiju predložio, a Nastavno – naučno vijeće Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabralo u zvanje redovnog profesora. Ovu odluku je Senat Univerziteta potvrdio 20. 11. 2002. godine. Od školske 2002/3. godine ovaj predmet je preimenovan u naziv «Jugoistočna Evropa u sastavu Osmanskog carstva do konca XVIII stoljeća «.
Nakon obnavljanja rada postdiplomsokog studija na odsijeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 2000./2001. godine, profesor je na predmetima «Historija Osmanskog carstva sa osnovama civilizacije « i « Historija Bosne od 15. do kraja 18. stoljeća«. Povremeno drži predavanja i studentima postdiplomskog studija na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. 
Sa brojnim referatima je učestvovao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Autor je više studija, monografija, udžbenika od osnovne škole do Univerziteta, te brojnih radova od kojih su neki štampani na engleskom, francuskom, turskom, perzijskom i drugim jezicima. Više objavljenih djela citirano je u brojnim domaćim i inozemnim stručnim radovima najpoznatijih historičara Osmanskog carstva.
Uvažavajući ukupni doprinos, koji je svojim neumornim i predanim radom dao u proučavanju povijesnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini i cijeneći njegov obimni naučni opus, prioritetno historiografskog karaktera, te njegovo nesebično zalaganje za očuvanje historijskog pamćenja kontinuiteta trajanja Bosne i Bošnjaka na ovim prostorima, Organizacioni odbor vjersko-kulturne manifestacije Dani Hasana Kaimije donio je odluku da nagradu Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo u 2017. godini dodijeli prof. dr. Enesu Pelidiji.
xxxxxxxxxxxx
ODLUKA O DODJELI PLAKETE HASAN KAIMIJA
(za najbolje djelo objavljeno u 2015. i 2016. godini  iz humanističkih i društvenih znanosti)
Na svojoj 3. sjednici, održanoj 30.5.2017. godine, Žiri za dodjelu nagrade “Hasan Kaimija” za 2017., u sastavu: dr. Amir Karić, predsjednik, dr. Sead Seljubac, član, i dr. Adib Đozić, član, donio je odluku da se Plaketa “Hasan Kaimija” za 2017. za najbolje djelo objavljeno u 2015. i 2016. godini  iz humanističkih i društvenih znanosti dodijeli autoru Halidu Buliću, za djelo Teme iz lingvističke bosnistike, koju je izdao Institut za bosanski jezik i književnost, u Tuzli, 2016. godine.
Obrazloženje:
Knjiga Halida Bulića Teme iz lingvističke bosnistike predstavlja, zasigurno, vrijedan i značajan doprinos lingvističkoj bosnistici, ali i lingvistici uopće. Sačinjena je od tematski raznovrsnih tekstova, a strukturno je podijeljena na pet tematskih cjelina. Teme iz lingvističke bosnistike objavljene su 2016. godine u izdanju Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli, a knjiga ima 268 stranica. U prvom dijelu knjige nalaze se tri rada u kojima autor problematizira pitanje veznika u bosanskom jeziku. U okviru drugog poglavlja tretira se pitanje pridjeva u bosanskom jeziku. U trećem, opsežnijem dijelu knjige nalazi se šest radova koji tretiraju različite teme. Četvrtu cjelinu čine dva teksta a peto, ujedno i posljednje, poglavlje čine četiri rada. Na kraju knjige nalazi se popis literature, bibliografski podaci o radovima objavljenim u ovoj knjizi, imenski indeks, predmetni indeks te podaci o autoru. 
Teme iz lingvističke bosnistike mogu se preporučiti kao izuzetno korisno gradivo kako za široki krug stručnjaka tako i za studente. Knjiga je značajna i zbog činjenice da je autor u svojim radovima jasno i sistematično pružio uvid u dosadašnja istraživanja datog problema, ali i ponudio nova moguća rješenja. Stoga, ova će knjiga sigurno koristiti svima onima koji se bave savremenim bosanskim jezikom, a posebno morfologijom, sintaksom i stilistikom.
U Tuzli, 30.5.2017. godine
Žiri: dr. Amir Karić, predsjednik, dr. Sead Seljubac, član i dr. Adib Đozić, član.
Prilog: Biografija dobitnika Plakete
Halid Bulić je rođen 29. 10. 1985. godine u Tuzli. Osnovnu školu završio je u Gračanici kod Živinica, a opću gimnaziju u Živinicama. Studirao je bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Dobitnik je plakete Filozofskog fakulteta u Sarajevu za izvanredne rezultate postignute tokom studija. 
Za vrijeme studija dva puta je bio na usavršavanju u inozemstvu. Od aprila do jula 2007. godine boravio je na Institutu za slavistiku Univerziteta u Würzburgu kao stipendist tog univerziteta i DAAD-a. U periodu od 29. 7. 2007. do 18. 8. 2007. boravio je na Univerzitetu u Innsbrucku, gdje je završio ljetni kurs Innsbrucker Hochschulkurse Deutsch (IHD). 
Završio je postdiplomski studiju iz lingvističkih disciplina na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Magistarski rad Glagolske sintagme s adverbijalnim dopunama u bosanskom jeziku odbranio je 23. 8. 2010. Doktorsku disertaciju Veznici u savremenom bosanskom jeziku odbranio je na istom fakultetu 19. 6. 2013. godine. 
Predsjednik je Instituta za bosanski jezik i književnost u Tuzli te urednik magazina za jezik i književnost Lingvazin i naučnog časopisa Bosnistika plus. 
Učestvovao je sa svojim referatima na više međunarodnih naučnih skupova. 
Objavio je naučnu knjigu Iz morfologije i sintakse savremenog bosanskog jezika (Slavistički komitet, Sarajevo, 2011, 143 str., ISBN 978-9958-648-04-5) i knjigu poezije Televizionar (PrintCom, Tuzla, 2011, 91 str., ISBN 978-9958-13-065-6). Objavio je više naučnih i stručnih radova a neki su mu u štampi. 
Od 2009. do 2013. bio je asistent na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Od 2013. Godine docente je na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Piše poeziju i prozu. Za književni rad dobio je više bosanskohercegovačkih i međunarodnih nagrada. Poezija mu je prevođena na engleski, italijanski i poljski jezik te uvrštena u nekoliko međunarodnih antologija poezije.  
xxxxxxxxxxxx 
ODLUKA O DODJELI SPECIJALNE NAGRADE DANA HASANA KAIMIJE
Organizacioni odbor vjersko-kulturne manifestacije Dani Hasana Kaimije donio je odluku da ove, 2017., jubilarne, petnaeste godine od dana osnivanja Dana Hasana Kaimije, pored redovnih godišnjih nagrada i nagrada koje se dodjeljuju bijenalno, bude dodijeljena i jedna posebna, Specijalna nagrada za izuzetan doprinos u istraživanju i afirmiranju bošnjačkog i bosanskohercegovačkog kulturnog i duhovnog naslijeđa. Organizacioni odbor vjersko-kulturne manifestacije je odlučio da Specijalna nagrada bude dodijeljena akademiku Ibrahimu Pašiću za njegov izuzetan naučni doprinos u proučavanju zaturenih i, često, gotovo pa zaboravljenih dionica bosanske kulturne povijesti. Tu prije svega mislimo na posljednje objavljeno historiografsko djelo Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini, koje se ovih sedmica pojavilo iz štampe.
Akademik dr. Ibrahim Pašić (Rogatica, 11. 9. 1948.) jedan je od istaknutih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih historičara. Bio je profesor na Odsjeku za historiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, te profesor na Američkom univerzitetu u Bosni i Hercegovini, kao i jedan od osnivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU). Bavi se prvenstveno starijom i srednjovjekovnom prošlošću Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, a naročito pitanjima etnogeneze i historijske onomastike, te bosanskim stećcima i muslimanskim nišanima u Bosni i Hercegovini. 
Uz veliki broj pojedinačnih radova i druge za objavljivanje priređene studije, objavio je sljedeća djela: Zločin u Ahatovićima (1993.), Toponimska srbizacija Glasinca (1996.), Od hajduka do četnika: Stradanja i genocid nad glasinačkim Bošnjacima od najstarijih vremena do 1994. godine (2000.), Kulin i Prijesda: Dva imena ilirskog porijekla u vladarskoj dinastiji srednjovjekovne Bosne (2006.), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 1, Od planine Romanije do istočnih granica rimske provincije Dalmacije (2008.), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 2, Mile i Moštre: Ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećka i Crkve bosanske (2009.), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 3, Tračko ime Bosna i Tračani u Bosni (2012.), Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. 4, Gotizmi i ilirizmi u Kulinovoj povelji (2013.), te, posljednje objavljeno djelo: Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini (2017.). 
Posebno su značajne i autorove knjige iz niza Predslavenski korijeni Bošnjaka, koje su isto tako posvećene dosad slabo ili nimalo poznatim pitanjima najstarije prošlosti Bošnjaka i Bosne, a koje također na svoj način ukazuje na neupitnu historijsku utemeljenost i Bosne kao države i Bošnjaka kao naroda.
Njegovo kapitalno djelo jest upravo knjiga Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini. Riječ je o opsežnoj monografskoj studiji koja predstavlja svojevrsnu historiju bosanskog stećka i muslimanskog nišana u Bosni i dosad je to najcjelovitiji rad o kontinuitetu bošnjačke sepulkralne kulture od vremena srednjovjekovne pa do vremena osmanske Bosne i dalje.  Prateći povijesno-tradicijski kontinuitet između stećka i nišana, ova knjiga daje odgovore na brojna važna pitanja bosanske historiografije, a sve na temelju originalnih autorovih istraživanja kojima su obuhvaćene sve značajne nekropole stećaka i stara muslimanska grobišta u Bosni. 
Sve su to jasni neposredni argumenti koji su opredjelili Organizacioni odbor vjersko-kulturne manifestacije Dana Hasana Kaimije da se ovom velikom i i marljivom bosanskom i bosanskohercegovačkom historiografu u ovoj, 2017. godini dodijeli Specijalna nagrada s imenom i znakom duhovno-kulturne manifestacije Dani Hasana Kaimije.




Portal Podrinje.Online je medijski pokrovitelj kulturno vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije