Životni stil
Slova
Piše: Emina Kotorić, dipl. ing. agr.

Uskoro nam se bliži vrijeme sadnje krompira koji je inače jedna od najvažnijih povrtlarskih kultura na našim područjima. Krompir (Solanum tuberosum), biljka je umjereno vlažne klime, a kojoj odgovara temperatura bez velikih promjena tokom vegetacije. Da bismo imali visoke prinose i dobar kvalitet krompira potrebno je obaviti agrotehničke mjere na vrijeme, kao i đubrenje, te odabrati dobar sadni materijal.
U jesen obaviti zaoravanje biljnih ostataka na dubinu od 25-35 cm i unijeti sagorjeli stajnjak ili NPK đubrivo formulacije 7:20:30 ili 15:15:15.  Prije proljetne obrade u tlo se unosi druga polovina NPK đubriva i jedna polovina azotnih đubriva. Prilikom frezanja u redove treba unijeti zemljišni insekticid na bazi hlorpirifosa kao što su Galitio ili Radar da bi se izbjegla šteta nastala djelovanjem ovih insekata koji napadaju klice u tlu i pregrizaju vrat korijena mlade biljke, te se zabušuju u krompir, nakon čega dolazi do propadanja krtola krompira.

Emina Kotorić, dipl. ing. agr.

Kada odaberemo odgovarajuću sortu krompira onda slijedi njegovo naklijavanje. Krompir je preporučeno naklijati 30-40 dana prije sadnje, a idelana veličina klica u vremenu sadnje treba da iznosi 1,5 cm. Da bismo došli do idealne klice, naklijavanje se obavlja u početku na svjetlosti, a kasnije se ta svjelost smanjuje. U prostoriji u kojoj naklijavamo temperatura bi trebala da iznosi 12-15 o C, sa povremenim provjetravanjem. Obezbijediti dovoljno prostora za svaki krompir da bi se klice mogle razvijati. Ukoliko krompir siječemo onda se to radi dužinom samog krompira i pokušati da ostavimo podjednak broj okaca na svakoj strani polovine. Ukoliko se vrši polovljenje krompira, koje inače nije preporučljivo, treba obratiti pažnju na sljedeće stvari: alat kojim vršimo polovljenje krompira prethodno treba dezinfikovati da ne bi došlo do zaraze nakon polovljenja; krtolu krompira treba ostaviti dan-dva da se presječeni dio zasuši.
U zavisnosti od vremenskih uslova i stanja zemljišta sadnja se obavlja od početka marta do kraja aprila, s tim da se izbjegava sadnja na istoj površini gdje je krompir sađen proteklih godina. Primjena plodoreda je obavezna zbog toga što jedan od najvećih štetnika krompira, krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata), prezimljava na starom krompirištu. Kada odaberemo novu parcelu za sadnju potrebno je obratiti pažnju na temperaturu. Minimalna temperatura tla tokom sadnje trebala bi da bude od 6-8 oC. Krompir podnosi kiseliju rekaciju tla, a optimalni pH je 5,4-6,5.  Razmak između krompira u redama treba biti 30 cm da bi svaki imao svoj nesmetan prostor za rast i razvijanje. Što je sjeme krompira bilže jedno drugom to smanjuje rod i plodovi su manji. Krompir se sadi na dubinu od 5 cm na tvrđim i sabijenim zemljištima, a na dubini od 15 cm na prozračnim i rahlim zemljištima, s tim da se rane sorte sade pliće, a kasnije dublje. Iako na našim prostorima nije običaj da se krompir malčuje sa slamom to je jedna od agrotehničkih mjera koja je veoma dobra jer smanjuje stresove i zadržava više vlažnosti u tlu, te bi bilo dobro da se počne primjenjivati. 
Pojedine sorte imaju veću otpornost na bolesti i štetnike, a neke su manje otporne na plamenjaču, koncentričnu pjegavost krompira, bijelu nogu, lisne uši i zbog toga se krompir mora pravovremeno zaštiti. S obzirom da lisne uši prouzrokuju pojavu virusa na krompiru onda njih treba suzbijati na vrijeme. Simptomi po kojima se primjeti da su uši prisutne su pojava kovrčanja lista i prisustvo medne rose, te hloroza biljaka. Neki od preparata suzbijaju više bolesti ili štetočina u isto vrijeme, naprimjer kada suzbijamo zlatice na krompiru tim istim preparatom možemo suzbiti i lisne uši. Da bismo suzbili pojavu plamenjače prvo tretiranje treba obaviti početkom cvjetanja krompira, a ostale tretmane ponavljamo ovisno o vremenskim prilikama i karakteristikama fungicida koji se koriste. Tretiranje možemo obavljati sistemičnim, sistemično-kontaktnim ili kontaktnim fungicidima. Razlika između kontaktnog i sistemičnog fungicida je u tome da sistemični fungicidi prodiru unutar biljke i prekidaju započeti razvitak bolesti, dok se kontaktni zadržavaju na površini biljke i čine zaštitni sloj, te postoji mogučnost da ga kiša sapere i u tom slučaju potrebno je ponoviti tretman. Preporuka za  primjenu sistemičnih, sistemično-kontaknih fungicida kao što su: Ridomil, Signum, a kontaktinh: Nordox, Cymbal, Bakar oksihlorid.


Emina Kotorić, diplomirani inženjer agronomije, uposlena je u Agro centru "Zlatni klas" Miljanovci, Kalesija. U saradnji sa portalom Podrinje.Online stručnjaci ovoga centra redovno pružaju savjete poljoprivrednicima u sjeveroistočnoj Bosni, uzimajući u obzir klimu, kvalitet zemljišta i navike poljoprivrednika ovoga podneblja. Za više informacija i nabavku potrebnih proizvoda možete se obratiti direktno u Agro centar "Zlatni klas".
Agro centar „Zlatni klas“ raspolaže adekvatnim stručnim kadrom da odgovori na sva Vaša pitanja vezana za sjetvu, uzgoj, zaštitu i prihranjivanje biljaka. Na ovoj regiji jedino u Agro centru, koga inače karakterišu dobra opremljenost i povoljne cijene, možete naći sve za muzne uređaje, nabaviti rezervne dijelove i osigurati kompletan servis.
Za sva Vaša pitanja na raspolaganju stoji osoblje Agro centra „Zlatni klas“
Miljanovci bb, Kalesija 75260
Broj tel: 035617013