Životni stil
Slova
Piše: Emina Pargan

Proljetni umor  ili proljetni sindrom nije bolest, već normalan fiziološki proces kod većine ljudi, koji podrazumijeva skup različitih fizičkih i psihičkih simptoma, od kojih je najizraženiji nagli pad energije. Potrebe za snom su u ovom periodu povećane, a koncentacija je svedena na minimum. Česte su glavobolje, vrtoglavice i bolovi u zglobovima. Prateći simptomi su razdražljivost, bezvoljnost, tjeskoba,  a ponekad i depresija. Ovakvo stanje vodi ka smanjenju odbrambenih mehanizama organizma, pa dolazi do pada imuniteta i mogućeg razvoja različitih infekcija, u prvom redu respiratornih. 
_____________________________________________________________________________



Emina Pargan

________________________________________________________________________________ 


Istraživanja su pokazala da je ovo najčešća vrsta umora na koji se ljudi žale. Gotovo svaka druga osoba u općoj populaciji ima simptome proljetnog umora. Nešto češće se javlja kod žena i osoba koje su osjetljive na promjene vremena. 
Šta je uzrok ? 
Proljetni umor je stanje za koje se još uvijek se sa sigurnošću ne može reći šta ga uzrokuje, ali se sve više spominju hormoni kao mogući uzročnici. U prvom redu su tu serotonin - tzv. hormon sreće, koji se više luči tokom sunčanih dana i melatonin - odgovoran za spavanje, koji se luči tokom noći i nešto više u zimskom periodu. Budući da je proljeće prelazni period između zime i ljeta, ovi hormoni se baš tada smjenjuju, te im je potrebno nekoliko dana da se stabilizuju. U ovom periodu se dešavaju i nagle promjene dnevne temperature što također može biti uzrok umora i pospanosti, jer dolazi do varijacija krvnog pritiska. Nedostatak vitalnosti može biti uzrokovan i nedostatkom vitamina i minerala u organizmu, kao i proljetnim alergijama. 
Kako se izboriti sa simptomima proljetnog umora? 
Borba protiv proljetnog umora u prvom redu podrazumijeva određene promjene u ishrani, uvođenje tjelovježbe u svakodnevnicu, te promjene u načinu opuštanja. 
Kada je u pitanju ishrana važno je jesti više malih obroka kako bi se nivo šećera održavao stabilnim tokom dana. Također je bitno odabrati namirnice nižeg glikemijskog indeksa, te dati prednost prirodnim šećerima nad onim rafinisanim. Vitamin C je neizostavan u borbi protiv nabrojanih simptoma, pa bi njegov unos trebali povećati u ovom periodu. U velikim količinama ga ima u citrusima, naru i kiviju. Što se povrća tiče, prednost bi trebalo dati zelenom, poput špinata, zelene salate i brokula, ali ne smijemo zaboraviti bitno pravilo „što šarenije, to bolje“. Adekvatan unos vitamina B grupe sadržanih u integralnim žitaricama, mahunarkama, pšeničnim klicama, ribi i mesu može biti od koristi u savladavanju bezvoljnosti i lošeg raspoloženja. Ovi vitamini su veoma bitni za održavanje normalne funkcije nervnog sistema. Od minerala koji su bitni u borbi protiv umora, ponajviše se ističe magnezij kojeg ima u orašastim plodovima, kakau i mahunarkama poput graha, graška ili soje. 
Dovoljna i pravilna hidratacija tijela je od suštinske važnosti za normalno funkcionisanje organizma, pa je bitno piti dovoljno vode u toku dana i to 1,5-2L, po mogućnosti lagano, u malim gutljajima.
Tjelesna aktivnost ubrzava metabolizam, poboljšava cirkulaciju,povećava raspoloženje, te jača samopuzdanje. Vrlo je bitno krenuti sa laganim šetnjama i joggingom, ne upuštati se odmah u iscrpljujuće sportove, jer bi se osjećali jos umornijim.  
Vrlo bitnu ulogu u savladavanju umora ima i način opuštanja, pa se preporučuje da dugo gledanje televzije ili boravak uz računar zamijenite čitanjem opuštajućih romana, ranijim odlaskom u krevet, ranijim ustajanjem iz postelje, smanjenjem konzumacije alkohola i cigareta. Topliji dani omogućavaju duži boravak na suncu, što znači i veću sintezu vitamina D, kao i podizanje raspoloženja. Svakodnevni boravak na čistom zraku nas razbuđuje i obnavlja. 
Ukoliko simptomi proljetnog umora potraju duže vrijeme, potrebno je obratiti se ljekaru, zbog moguće bolesti koja se može manifestovati na isti način.