Životni stil
Slova
Piše: Emina Kotorić, dipl. ing. agr.

Kukuruz spada u najznačajniju kulturu na našim područjima. Sa pripremom zemljišta treba početi već u jesen, odmah nakon skidanja zasijanih kultura. Osnovna obrada vrši se na dubini od 25-30 cm zbog toga što kukuruz ima dobro razvijen korijenov sistem koji ide do te dubine. U osnovnoj obradi vršimo i osnovno đubrenje koje se zaorava. Potrebno je naglasiti da je, ukoliko postoji mogućnost, najbolje izvršiti analizu zemljišta koja će nam pokazati šta u njoj nedostaje od hemijskih elemenata i u kojoj količini. Poželjno je da se zaorava stajnjak ali koji je sagorio i koji je star oko 3-4 godine. U tom periodu je u njemu većina korova istruhla.




Piše: Emina Kotorić, dipl. ing. agr. 

Ukoliko se dodaje svježi stajnjak kasnije ćemo imati problema sa korovima. Greške koje prave naši poljoprivrednici su direkno vezane za zaoravanje đubriva, jer većina njih to izbjegava ili ne zna da to treba raditi. Zaoravnjem đubrivo dolazi na dubinu na kojoj je glavnina korijena kukuruza. Još jedna od grešaka je što koriste male količine đubriva po dunumu. Optimalne količine đubriva za dobar prinos kukuruza, preračunato za naše uslove, su 50 kg po dulumu minimalno. Od toga se 45 kg koristi prilikom osnovne obrade zemljišta, dok se 5 kg dodaje u sijač. Đubrivo koje se koristi u zaoravanju je poželjno da bude u formulaciji 7:20:30 ili 8:16:24, ali u nedostatku tih đubriva može poslužiti i 15:15:15. Još jedna od grešaka koje poljoprivrednici rade jeste da svu predviđenu količinu za đubrenje unose preko sijačica za kukuruz. U tom slučaju đubrivo ostaje u površinskom oraničnom sloju  tako da se korijen gajene biljke zadržava u tom plitkom sloju što se negativno odrazi na kukuruz. Kada biljka potroši đubrivo ona tek tada pušta korijenje u dublje slojeve zemlje, ali tada je već kasno. Prilikom prvog zasušivanja tog  površinskog sloja biljka prestaje sa nalijevanjem kukuruza što dovodi do smanjenja prinosa. 

Presudan faktor je pravilno đubrenje

U sijače se dodaje đubrivo koje se naziva startno, najčešće se dodaju 15:15:15 i ono služi da osigura dobar početni razvoj kukuruza. Startno đubrenje se obavlja  da bi se izvršila korekcija, a ne da bi se obavilo glavno đubrenje. Dobre predkulture za kukuruz su strne žitarice, krompir i leguminoze koje obogaćuju zemljište azotom. Kako je kukuruz osjetljiv na mraz i nedostatk vode trebalo bi ispoštovati optimalne rokove sjetve koji su od početka do kraja aprila. U periodu optimalnih rokova sjetve temperatura tla se podiže do 10 stepeni Celzijusa, što je pogodno za klijanje sjemena kukuruza, a i zemljište ima dovoljno vlage. 







Za rast i razvoj kukuruza potrebno je da temperatura vazduha iznosi 8 stepeni Celzijusa. Dubina sjetve iznosi od 4-8 cm, a razmak između redova 70 cm. Gustina sklopa zavisi od hibrida koji se sije, a sama gustina utiče na visinu prinosa. Na plodnim zemljištima kukuruz može podnijeti gušći sklop, a na slabijim zemljištima razmak između kukuruza treba da bude veći.  Hibridi koji ranije prispijevaju siju se u gušćem sklopu, jer imaju nižu i tanju stabljiku, te manju lisnu površinu. 
FAO grupa hibrida određuje vrijeme njegovog prispijeća. Što je manji FAO broj to će hibridi brže da prispiju i obratno. Naprimjer FAO 100 znači da će kukuruz da prispije za oko 90 dana, a svaka naredna grupa ima za po 10 dana duži period prispijevanja u odnosu na svog prethodnika. Kod nas se najčešće siju grupe 400 do 500 za branje, a grupe 600 za pravljenje silaže, mada u ponudi imaju i FAO grupe 500 koje isto mogu ići za branje. Što je grupa veća i prinos je veći, ali takođe treba razmišljati da ukoliko se nakon kukuruza planira sijati pšenica da te velike grupe imaju dužu vegetaciju i kasnije sazrijevaju, tako da nisu pogodne kao predkulutra zbog toga što se kasno skidaju sa površine. 
Najbitnije je napomenuti da se kukuruz gaji u monokulturi, to jeste da se ne gaji više godina na istom zemljištu zaredom, jer time pogodujemo razvoju bolesti i štetočina pa bi bilo poželjno da se kukuruz na istoj površini sije svake treće godine. Ono što je vrlo bitno kod kukuruza je da ga trebamo zaštiti od korova, ali tu temu ćemo obraditi u narednom članku.

Podrinje.Online 





Emina Kotorić, diplomirani inženjer agronomije, uposlena je u Agro centru "Zlatni klas" Miljanovci, Kalesija. U saradnji sa portalom Podrinje.Online stručnjaci ovoga centra redovno pružaju savjete poljoprivrednicima u sjeveroistočnoj Bosni, uzimajući u obzir klimu, kvalitet zemljišta i navike poljoprivrednika ovoga podneblja. Za više informacija i nabavku potrebnih proizvoda možete se obratiti direktno u Agro centar "Zlatni klas".

Agro centar „Zlatni klas“
raspolaže adekvatnim stručnim kadrom da odgovori na sva Vaša pitanja vezana za sjetvu, uzgoj, zaštitu i prihranjivanje biljaka. Na ovoj regiji jedino u Agro centru, koga inače karakterišu dobra opremljenost i povoljne cijene, možete naći sve za muzne uređaje, nabaviti rezervne dijelove i osigurati kompletan servis.
Za sva Vaša pitanja na raspolaganju stoji osoblje Agro centra „Zlatni klas“
Miljanovci bb, Kalesija 75260
Broj tel: 035617013