Životni stil
Slova
Piše: Emina Kotorić, dip. ing. agronomije
Prihrana ozimih kultura je veoma bitna agrotehnička mjera za sve strene žitarice. Usjevi u zimskom periodu oskudijevaju sa hranom, a posebno sa azotom jer dolazi do gubitaka putem ispiranja zemljišta sa velikim količinama padavina  i zbog toga im treba obezbijediti potrebnu hranu mineralnim đubrivima koja su na bazi azota. 
Emina Kotorić, dipl. ing. agronomije

Prihrana ozimih kultura je veoma bitna agrotehnička mjera za sve strene žitarice. Usjevi u zimskom periodu oskudijevaju sa hranom, a posebno sa azotom jer dolazi do gubitaka putem ispiranja zemljišta sa velikim količinama padavina  i zbog toga im treba obezbijediti potrebnu hranu mineralnim đubrivima koja su na bazi azota. 
Vrijeme prihrane počinje polovinom februara od 15-28.2., a najprije treba prihranjivati biljke koje se nalaze u fazi bokorenja. Veoma je bitno ispoštovati ove rokove prihrane bez obzira da li se na poljima nalazio snijeg ili ne. Izostanak i kašnjenje prihrane dovode do gubitaka, i do smanjivanja samog prinosa kultura. 
Za prihranu na našim područjima zbog kiselosti zemljišta pogodnije je koristit KAN u odnosu na UREU. Razlog tome je da KAN ne vrši dodatno zakišeljavanje zemljišta jer sadrži kalcij koji snižava kiselost i popravlja tlo, te omogučava lakše usvajanje ostalih hranjiva. KAN u sebi sadži 27 % azota, 6,5-8,5 % kalcija i 4,5-5,5 % magnezija. Azot koji se nalazi u KAN-u je lahkopristupačan biljkama i one ga usvajaju odmah nakon inkorporacije u zemljište, dok azot u UREI je u obliku koji nije odmah pristupačan biljci i treba da prođe oko 7-14 dana da bi se transformisao u oblik koje biljke mogu da usvoje.
Prilikom prvog prihranjivanja u zemljište se unosi oko 20-24 kg/dulumu odnosno 200-240 kg/ha mineralnog đubriva. Ovim prvim prihranjivanjem postižemo veće prinose u konačnici. Drugo prihranjivanje se obavljaja krajem marta ili početkom aprila, pred vlatanje biljaka. Tada se unose manje količine đubriva 10-15 kg/dulumu (100-150 kg/ha). Ova prihrana ima za cilj da poboljša kvalitet usjeva. Treće prihranjivanje se obavlja početkom klasanja u količini od 5 kg/dulumu (50 kg/ha). Potrebno je skrenuti pažnju da je cilj optimalno đubrenje i održavanje ekološke ravnoteže, a ne uništavanje i zagađivanje okoline i samog zemljišta. Zemljište je prirodni resurs koji nije obnovljiv i zbog toga ga treba racionalno iskorištavati i pridavati veliku pažnju.




Emina Kotorić, diplomirani inženjer agronomije, uposlena je u Agro centru "Zlatni klas" Miljanovci, Kalesija. U saradnji sa portalom Podrinje.Online stručnjaci ovoga centra redovno pružaju savjete poljoprivrednicima u sjeveroistočnoj Bosni, uzimajući u obzir klimu, kvalitet zemljišta i navike poljoprivrednika ovoga podneblja. Za više informacija i nabavku potrebnih proizvoda možete se obratiti direktno u Agro centar "Zlatni klas".

Agro centar „Zlatni klas“ raspolaže adekvatnim stručnim kadrom da odgovori na sva Vaša pitanja vezana za sjetvu, uzgoj, zaštitu i prihranjivanje biljaka. Na ovoj regiji jedino u Agro centru, koga inače karakterišu dobra opremljenost i povoljne cijene, možete naći sve za muzne uređaje, nabaviti rezervne dijelove i osigurati kompletan servis.
Za sva Vaša pitanja na raspolaganju stoji osoblje Agro centra „Zlatni klas“
Miljanovci bb, Kalesija 75260
Broj tel: 035617013