Ekonomija
Slova
U Bijeljini i Brčkom prvih dana februara organizirani su forumi o perspektivama razvoja bh. poljoprivrede uozračju približavanja Bosne i Hercegovine euro-atlantskim integracijama. Susret sa poljoprivrednicima organiziran je u sklopu projekta Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR), a pokazalo se da poljoprivrednici imaju izuzetno veliku potrebu da iznesu svoje probleme i da tragaju za adekvatnim rješenjima Stoga su dvorane gdje su održavani forumi, kao i u drugim gradovima gdje su ranije, u januaru 2017. organizirani, bile ispunjene do posljednjeg mjesta.

Delegacija EU domaćin foruma

Domaćini foruma i glavni sagovornici poljoprivrednih proizvođača bili su šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ambasador Lars-Gunnar Wigemark, te šef Kooperacija Delegacije EU u BiH Melvin Asin.
-Jedan od osnovnih ciljeva jeste direktan susret sa poljoprivrednim proizvođačima. Želimo čuti koje su njihove potrebe i kako raditi na njima. Nažalost, saznali smo da je poljoprivreda najviše zanemarena u ovoj zemlji, iako ona ima najveći potencijal za razvoj BiH, naveo je ambasador Wigemark, te se osvrnuo na neophodnost donošenja strategije za cijelu zemlju iz oblasti poljoprivrede.



O značaju poljoprivredne proizvodnje u BiH i njenom uticaju na razvoj ekonomije govorio je šef Kooperacija Delegacije EU u BiH Melvin Asin.
-Poljoprivreda i ruralni razvoj čine veliki dio ekonomije u BiH i imaju veliki potencijal da je poboljšaju. Pristupanjem EU, domaćim proizvođačima nudi se tržište koje čini 500 miliona potrošača, ali uz uslov ispunjavanja standarda koji se odnose na sigurnost hrane, fitosanitarne standarde i slično, kazao je Asin.

Prioritet je izgradnja proizvodne infrastrukture

BiH ima jako dobre uslove za proizvodnju lokalnih, autohtonih proizvoda, zbog čega je neophodno formiranje proizvođačkih grupa kako bi se lakše ostvarili poslovni projekti. Regionalni ekspert iz Hrvatske Miroslav Božić naglasio je kako je prvenstveno potrebno edukovati proizvođače kako da koriste mogućnosti koje pružaju EU integracije.
-Pomoć za poljoprivredu u ruralnim područjima ne bi trebalo da ide samo poljoprivrednicima, već i ostalom stanovništvu koje živi na selu, za izgradnju škola i cijele infrastrukture. Takođe se moraju odrediti prioriteti i proizvodna struktura kako bi se što više trošili domaći proizvodi, naglasio je Božić.



Iskustva iz Srbije prisutnima je prenio tematski stručnjak Aleksandar Bogunović, koji je istakao da proizvođači ne smiju biti prepušteni sami sebi, već se cijeli sistem mora uključiti u njihove pripreme za EU integracije.
-Moraju se uključiti institucije, ali i lokalne samouprave jer bi oni trebalo da pomogu da procedure izdavanja dozvola idu mnogo brže i jednostavnije. Treba uključiti i bankarski sektor, koji mora razviti nove alate, istakao je Bogunović.

Nužna edukacija poljoprivrednika

Proizvođač voća iz Brčkog Osman Mulahalilović kao jedan od glavnih problema istakao je needukovanost poljoprivrednika u vezi procesa EU integracija. „Naši poljoprivrednici nisu ni dovoljno edukovani, ne postoje programi koji bi nas pripremili za EU fondove. Edukacije moraju biti vrlo konkretne i podijeljene po tematskim oblastima“, naveo je Mulahalilović.
Vodeći otvoreni dijalog sa poljoprivrednicima, domaći i međunarodni stručnjaci približili su prisutnima izazove i mogućnosti koje ih očekuju na putu BiH u EU, stavljajući akcenat na daleko veće trište na koje mogu plasirati svoje proizvode, te nove načine finansiranja.
Pored poljoprivrednika i predstavnika institucija, forum u Brčkom posjetili su i učenici srednje Poljoprivredne škole, koji su pratili izlaganja tematskih stručnjaka i diskusiju koju su vodili sa proizvođačima. Učesnici foruma imali su priliku da prisustvuju informativno-edukativnom sajmu, na kome su izlagali UNDP BiH, GIZ – EU ProLocal program, USAID/Sweden projekat FARMA II, Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče (UPIP), te Farmofit – Fabrika stočne hrane Rapić iz Gradiške.